Novac prikupljen od akciza na duvan u BiH ne usmjerava se u zdravstveni sektor, koji već godinama grca u milionskim dugovima. Umjesto toga, sredstva se troše nenamjenski, a zapravo nije ni poznato koje sve budžetske rupe krpi taj novac. Samo u periodu 2015–2024. godine prikupljeno je gotovo 8,7 milijardi KM.
I pored ogromnih sredstava koja se na ovaj način prikupljaju, nijedna inicijativa da se barem dio novca usmjeri u zdravstvo do sada nije naišla na podršku političara.
Posljednju inicijativu upravo danas je pokrenuo Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Oni predlažu da novac od kazni, predviđenih Zakonom o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i drugih proizvoda za pušenje, bude direktno usmjeren u liječenje građana.
Iz Fonda su istakli da podržavaju donošenje ovog zakona, koji je na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine Republike Srpske zakazane za srijedu, 16. decembra, jer prvenstveno štiti javno zdravlje. Takođe predlažu izmjene Zakona o budžetskom sistemu, kako bi novac od kazni u slučaju kršenja zakona bio direktno usmjeren u zdravstveni sektor.
Fond podsjeća da godinama ukazuje na neophodnost dodatnih izvora finansiranja zdravstva, posebno od akciza na štetne proizvode – što je praksa u mnogim zemljama, ali u BiH još uvijek nije ostvareno. „Fond zdravstvenog osiguranja je u proteklih pet godina izdvojio više od 50 miliona KM samo za lijekove na recept za osiguranike koji boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća, koja se direktno dovodi u vezu sa udisanjem dima cigareta“, naveli su iz Fonda.
Iz Fonda su naglasili i da podržavaju najavljeno uvođenje akciza na elektronske cigarete, čiji broj korisnika stalno raste. Istovremeno, smatraju da je neophodno razmišljati i o tome da dio tih prihoda bude usmjeren u zdravstvo.
Podsjetimo, u maju ove godine predstavnici Saveza za rijetke bolesti RS i šest udruženja pacijenata oboljelih od karcinoma uputili su apel nadležnim institucijama za dodatno finansiranje zdravstva. U pismu su istakli da trenutni model, oslonjen isključivo na doprinose za zdravstveno osiguranje koji se neredovno uplaćuju, nije održiv – fondovi gube milione KM, a pacijenti ostaju bez terapija.
Biljana Kotur, predsjednica Saveza, za BUKU kaže da je odgovor na njihovu inicijativu stigao jedino od Uprave za indirektno oporezivanje, koja je izrazila spremnost, ali problem leži u nadležnosti drugih institucija. „Nismo imali nikakvih pomaka – nismo vidjeli da je bilo koje entitetsko ministarstvo zdravlja tražilo od Vlade veća izdvajanja ili drugačiju preraspodjelu prihoda. Liste čekanja rastu, pojavljuju se novi lijekovi, a konkretnih poteza nema. U jednom trenutku moraće se nešto promijeniti, ali tada će za mnoge pacijente biti kasno“, upozorava Kotur.
Prema podacima Saveza, trenutna lista čekanja za rijetke bolesti iznosi 9,8 miliona KM, što je iznos potreban da svi pacijenti dobiju neophodne lijekove.
Više inicijativa za namjensko usmjeravanje dijela prihoda u zdravstvo naišlo je na političke prepreke. Primjer je poslanica Aida Baručija, koja je 2019. predložila da 5% prihoda od akciza bude izdvojeno za liječenje teško bolesne djece. Iako zakonodavna izmjena nije imala pravnih nedostataka, prijedlog je blokiran zbog protivljenja stranaka SNSD i HDZ, dok su druge stranke pružale podršku. Slične inicijative pokretale su i udruženja pacijenata, poput “Renesanse”, ali bez konkretnih rezultata.
U Hrvatskoj se 32% prihoda od akciza na duvan i alkohol namjenski koristi za zdravstvo, što omogućava godišnje ulaganje od oko 150 miliona eura. Takav pristup osigurava da prihodi od proizvoda štetnih po zdravlje direktno doprinose liječenju i prevenciji bolesti.
Zaključak je jasan. BiH ima ogromne prihode od akciza, ali zbog nenamjenskog trošenja i političkih blokada, zdravstveni sektor ne vidi koristi. Minimalne zakonske izmjene koje bi osigurale da dio prihoda bude namjenski usmjeren na liječenje oboljelih mogle bi značajno poboljšati dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite u zemlji.