Stoljetna šuma bora na Zelengori, u Nacionalnom parku Sutjeska, gori već peti dan, a vatra, koju raspiruje vjetar, bespoštedno uništava prirodu. Požar gase helikopteri Helikopterskog servisa RS i Oružanih snaga BiH, ali, iako su vlasti Republike Srpske zatražile pomoć od Srbije, ministar obrane BiH, Zukan Helez, energično je odbio taj zahtjev.
Helez je tvrdio da su Oružane snage BiH potpuno sposobne da same stave pod kontrolu požare na svojoj teritoriji, ali je Savjet ministara juče na hitnoj sjednici usvojio odluku na osnovu koje će biti omogućeno angažovanje helikoptera iz Srbije u gašenju ovog požara.
Ova situacija, uz tipične političke prepirke, postala je uobičajena tokom ljetnjih mjeseci u našoj zemlji.
Sa njima i nada da će kiša ili komšijske letjelice doći u pomoć.
To je izgleda jedina strategija na koju domaći političari računaju i za koju su sposobni.
A požari poput ovog na Tjentištu su neminovni i nisu nikakvo iznenađenje.
Potvrđuje to i Anes Podić iz Ekoakcije.
Kao ilustraciju navodi primjer susjedne Hrvatsku koja posjeduje pet kanadera, od kojih svaki može izbaciti 6 tona vode, dok naši mali helikopteri mogu izbaciti samo po tonu vode.
„Ono čime BiH raspolaže za gašenje ovog požara je zaista skromno. I nije namijenjeno za gašenje požara. Problem je što vladajuće elite ne žele da izdvajaju novac za ove svrhe, to je naš ključni problem. Kupiće oni helikopter, ali da se predsjednik može voziti u njemu, kupiće helikopter i Kanton Sarajevo da se i oni mogu provozati, slikati, ali niko ne želi kupiti namjenske letjelice za gašenje požara”, kaže za BUKU Podić i ujedno apeluje na političare da sačuvaju šume i Nacionalni park, koji su od neprocjenjive vrijednosti za ovu zemlju.
„Prestanite se prepucavati, ostavite sve po strani i pokušajte skupiti svu moguću domaću i međunarodnu pomoć koju možete da dobijete. I krenite konačno sa nabavkom letjelica za gašenje požara”.
Šta imamo na raspolaganju?
BiH nema niti jedan avion za gašenje požara, ali ima sedam helikoptera koji, u ograničenoj mjeri, mogu pomoći kod manjih požara.
Od toga Ministarstvo odbrane BiH ima pet helikoptera koje mogu koristiti kada civilne zaštite entiteta ili kantona to zatraže od njih.
Međutim, pored toga što je njihova efikasnost kod velikih požara mala, drugi problem je što upotreba ovih helikoptera zavisi od saglasnosti Predsjedništva BiH, što se 2021. godine pretvorilo u ozbiljan problem, jer tadašnji srpski član državnog vrha Milorad Dodik nije želio dati dopuštenje da se helikopteri angažuju, navodeći između ostalog da su isti “na granici ispravnosti”.
Ovaj put “problem” je pravio ministar odbrane, Helez.
Gdje je završilo 20 miliona KM?
I uglavnom se na tome sve završi – dok požari traju, priča se o neophodnosti nabavke i aviona i helikoptera, a kada požari stanu, stane i priča.
Tako je “nestalo” i preko 20 miliona KM odobrenih prošle godine u budžetu Federacije BiH za nabavku letjelica za gašenje požara.
Podić kaže da su sredstva preusmjerena za izgradnju još jednog nepotrebnog građevinskog projekta. “Zašto? Zato jer je ova praksa kod nas najpopularnija i ide na ruku političarima, jer su pronevjere česte.”
Oglasio se i čelnik HRS-a, Slaven Raguž, koji sjedi u federalnom parlamentu, objavivši kako se svake godine ponavlja ista priča, te podsjeća da se u protekloj deceniji tri puta planirala nabavka, no svaki put su sredstva nenamjenski potrošena.
“U tih desetak godina, tri puta se planiralo i tri puta se nenamjenski potrošilo novce za nabavku, ne kanadera, nego airtraktora. Struka je u više navrata definisala kako BiH, zbog morfologije tla, ali i uopšte troškova, nisu potrebni kanaderi, nego flota airtraktora”, istako je Raguž, dodajući da sudbina novca namijenjenog za ovu opremu ostaje nejasna.
„Ovo je bilo jedno od prvih pitanja koje sam postavio kao zastupnik u Parlamentu Federacije, a na koje Vlada uporno izbjegava dati odgovor. Isto tako smo to potencirali u Skupštini HNŽ. Svi od plate izdvajamo 0,5% za namjenska sredstva za zaštitu i spašavanje, čime se akumuliraju milijunski iznosi koji se troše nenamjenski,“ kaže Raguž, dodajući da će u Parlamentu ponovo postaviti isto pitanje.
Alarmantno stanje šuma
Alarmantno je koliko se malo brine o bh. šumama, jer pored požara, tu je i nelegalna sječa. Procjena je da se godišnje u Bosni i Hercegovini ukrade više od 1 miliona m3 šume.
Nadalje, Hercegovačko-neretvanski kanton uopšte nema zakon o šumama, a tu je do sada bilo najviše požara. Takođe, ni Federacija BiH nema zakon o šumama, što je prosto nevjerovatno.
I dok smo 2013. godine vrijedili za šumom najbogatiju zemlju jugoistočne Evrope, 43 posto teritorije BiH bilo je prekriveno šumama, danas je ovako nešto teško tvrditi, jer se ovaj postotak šumskog bogatstva iz godine u godinu rapidno smanjuje. Prekomjerna i neplanska sječa i šumski požari osnovni su faktori koji ugrožavaju šume, a pošumljavanja praktično i nema.
Posljedice su dugoročne i dalekosežne po životnu sredinu i kvalitet života ljudi, neke već sada osjetimo – poplave, klizišta, jaki vjetrovi, gubitak biljnih i životinjskih vrsta, smanjenje proizvodnje kiseonika…