Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz Reformske agende

Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

Podaci koje je Komisija navela teško su čitljivi, nalaze se u gustim tabelama s mnogo navedenih informacija koje su teško razumljive nekome ko se ovom oblasti ne bavi profesionalno, ali je čak i iz površnog čitanja očigledno da BiH gotovo da nije ispunila ništa od početnih uslova da bi mogla uspješno sprovesti navedene reforme.

Ovo je posebno važno zato što je Evropska komisija na početku programa istakla da će strogo pratiti ispunjavanje kriterijuma i da nijedna zemlja neće moći dobiti novac ako se reforme ne sprovedu, za razliku od prethodnih reformi.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Komisija će pažljivo pratiti implementaciju Instrumenta i preduzeti sve potrebne mjere u tom kontekstu. U svrhu ovog praćenja, Komisiji će pomagati odbor za praćenje. Ovaj odbor će procijeniti stepen i kvalitet implementacije svih reformi i investicija usmjerenih ka ispunjavanju ciljeva utvrđenih u Agendi reformi i Uredbi (EU) 2024/1449. Korisnik će uspostaviti redovne i sistematske mehanizme za praćenje i izvještavanje kako bi se pružile informacije o napretku ka postizanju planiranih rezultata, uključujući razvrstavanje podataka”, navedeno je.

To znači da Evropska komisija može verbalno ohrabriti BiH, ali neće moći proslijediti novac ako kriterijumi nisu ispunjeni.

Iako, barem prema podacima Evropske komisije, nijedna zemlja regiona nije ispunila sve prethodne uslove i sve imaju određenih poteškoća i izazova, situacija sa BiH je gotovo dramatična, imajući u vidu da zemlja kasni u odnosu na ostale zemlje regiona u početku sprovođenja agende. Čak i kada bi se političke blokade u BiH završile sutra, posao koji predstoji bi zahtijevao ogroman napredak u veoma kratkom roku, što nije nemoguće, ali je prilično teško ostvarivo.

Za BiH je posebno alarmantno da neke od strukturalnih reformi, koje bi zahtijevale ogroman napor i u uređenijim zemljama, nisu ni započete. Na primjer, tu se mogu ubrojati politika državne pomoći, vizna politika, osiguranje kvaliteta obrazovanja, klimatski ciljevi i tehnička regulativa.

Čak i u onim oblastima gdje nekog napretka ima, ocjena Komisije je da je obično ili Republika Srpska nešto napravila, a Federacija nije, ili da neka mjera postoji na državnom nivou, ali ne na nivou entiteta, ili da je nešto blokirala RS što bi možda imalo potrebnu podršku u FBiH.

Prema podacima na stranici Evropske komisije, sve druge zemlje u regionu ostvarile su značajan napredak, čak je i Kosovo, koje značajan broj zemalja EU i ne priznaje kao državu, ispunilo 13 od 20 mjerila, iako se nalazi u političkoj blokadi još od marta ove godine, kada su provedeni parlamentarni izbori bez izbora nove vlasti. Iako se Srbija često navodi kao najskeptičnija zemlja prema EU, podaci Komisije pokazuju da je ljetos već dobila sredstva od Komisije za početak reformi u okviru njihove agende.

Nezavisne

NAJNOVIJE

PODCAST: 30 godina mira u BiH

Ostalo iz kategorije

Najčitanije