Zagađeni vazduh je u direktnoj vezi sa bolestima opasnim po život. Procijenjeno je da svake godine bolesti uzrokovane zagađenim zrakom ubijaju oko devet miliona ljudi svaki šesti umrli u svijetu. Oko 600.000 od njih su djeca mlađa od pet godina.
Izlaganje visoko zagađenom vazuhu može izazvati niz posljedica po zdravlje. Povećava se rizik respiratornih infekcija, srčanog udara, moždanog udara i raka pluća. Ustanovljena je veza između i kratkotrajne i dugotrajne izloženosti zagađenom zraku i bolestima srca. Više su izloženi oni koji su već bolesni. Djeca, stariji i siromašni su više osjetljivi. Najviše štetni polutanti, koji su usko povezani sa povećanom smrtnosti su fine lebdeće čestice PM2,5 koje mogu prodrijeti duboko u plućne prolaze, objavljeno je na stranici EKo akcija.
Uticaj zagađenog vazuha na zdravlje djece
Zagađeni vazduh može značajno uticati na zdravlje djece. Studije su pokazale kako je zagađenje vazduha snažno povezano za bolestima organa za disanje poput upale pluća, bronhitisa i astme. Zagađenje može pojačati već prisutne zdravstvene probleme i spriječiti djecu da pohađaju školu. Dugotrajna izloženost zagađenom zraku je povezana i sa novim slučajevima astme, kao i sa pogoršanjem već postojeće astmatične bolesti.
“Pokazalo je da je zagađenje zraka doprinijelo razvoju upale pluća kod barem polovice ukupnog broja slučajeva. Dokazi sugerišu da zagađeni zrak uzrokuje oksidacijski stres i zapaljenje malih disajnih puteva kod djece, što vodi pogoršanju i astme i hroničnog bronhitisa, opstrukciji disajnih puteva i smanjenoj razmjeni gasova. Također može ometati redovnu odbrambene mehanizme odbrane pluća od mikroba tako što će utjecati na čišćenje i dezaktiviranje bakterija u plućnom tkivu. Sve je više dokaza kako zagađeni zrak može ometati i fizički i mentalni razvoj djeteta”, ističe se u ovom tekstu.
Ukoliko se na vrijeme ne liječe, neki od zdravstvenih problema uzrokovanih zagađenim vazduhom mogu trajati cijeli život.
“Zagađeni vazduh može ozbiljno uticat na zdravlje fetusa. Trudnicama se savjetuje da izbjegavaju zagađeni vazduh, na isti način kao što bi trebalo da izbjegavaju i pušenje ili udisanje duhanskog dima. Studije su pokazale da je hronično izlaganje visokim koncentracijama lebdećih česticama PM2,5 vezano za veću stopu pobačaja, prerane porode i manju težinu djeteta pri porođaju”, pojašnjava se.
Djeca češće udišu na usta nego na nos, što za posljedicu ima još veću količinu udahnutih zagađujućih materija. Preliminarno filtriranje zraka koje se dešava u nosnim prolazima, neće se desiti kada se diše na usta. Djeca provode više vremena vani nego odrasli i studije su pokazale da su aktivnija vani nego odrasli. Pored toga, mala djeca se obično igraju bliže tlu, gdje se često nalaze veće koncentracije prašine i ostalih zagađujućih materija.
Dječija pluća su u procesu rasta i razvoja što ih, kada su izložena zagađenom zraku, čini izuzetno ranjivim. Kod mlađe djece je ćelijski sloj unutar organa za disanje je bolje propustan za čestice zagađenja. Disajni putevi kod djece su manji nego oni kod odraslih pa je veća vjerovatnoća da infekcije izazovu blokade nego što je to slučaj kod odraslih. Djeca dišu dvostruko brže od odraslih, udišući više zraka po jedinici težine, a time i više zagađujućih materija nego odrasli.
“Pored toga, dječiji imuni sistem se još uvijek razvija, pogotovo u ranoj dobi. Tokom ranog djetinjstva djeca su veoma osjetljiva kada su u pitanju infekcije koje izazivaju virusi, bakterije i drugi patogeni. To sve povećava rizik pojave infekcija organa za disanje i smanjuje sposobnost djeteta da se bori sa infekcijom. Štaviše, uticaj zagađenog zraka na djecu može izazvati trajne posljedice, koje će se ispoljavati cijeloga života. Zagađenje zraka može štetno utjecati na rast pluća djeteta. Studije su pokazale da kapacitet pluća djece koja žive u zagađenoj sredini može biti smanjen 20 procenata – slično kao odrastanje u domu u kojem se puši. Studije su takođe pokazale da odrasli, koji su kao djeca dugotrajno bili izloženi zagađenom zraku, imaju probleme sa disajnim organima kad odrastu”, pojašnjavaju.
Dodaju da nepostojanje adekvatnih zdravstvenih usluga i loše zdravlje je razlog da su siromašna djeca još više izložena riziku.
“Kada je dijete bolesno, kada nema dobru ishranu ili kada nema pristup čistoj vodi, adekvatnoj sanitaciji i higijeni, infekcije disajnih puteva poput upale pluća se dešavaju češće i potencijalno su opasnije po život. Odbrambeni mehanizmi organizma zahtijevaju i dobro opće zdravlje. Nemogućnost pristupa zdravstvenoj zaštiti ne samo da sprječava tretman, nego može značiti da bolesti uopće neće biti dijagnosticirane”, ističe se u tekstu u kojem su korištene informacije iz izvještaja “Clear the air for children” koji je izdao UNICEF u oktobru 2016. godine.
Savjeti pedijatrice Zdenke Škorić Kovačić:
“Bilo bi neophodno za djecu nabaviti kvalitetne maske koje bi se dijelile u vrtićima i školama dok se situacija sa kvalitetom zraka ne popravi..Inače, teško ćemo se nositi sa gripom koja nemilicom hara. Kvaliteta zraka, magla i druge loše ekološke prilike nalažu da ne boravite na otvorenom i da se izbjegavaju fizičke aktivnosti. Ipak, život se mora odvijati, djeca moraju u vrtiće, škole, roditelji na posao i nabavku”, pojasnila je doktorica Škorić Kovačić.
Dodaje da se u ovim okolnostima trebamo prisjetiti savjeta i primjenjivati ih:
“Izbjegavajte malu djecu voziti u kolicima jer je zagađenost najveća pri tlu. Preko nosa i usta stavite masku i deblju i vuneni šal. Bilo bi dobro nabaviti maske koje prijanjaju uz lice kao što je N95, KN95 ili FEP2 koje jamče da maska filtrira 95% čestica promjera 0,3 mikrona, ali nažalos to mnogi roditelji ne mogu priuštiti svojoj djeci, pa ćemo se pridržavati drugih mogućih mjera”, savjetuje pedijatrica i pojašnjava o čemu je riječ:
- nemojte otvarati prozore kad je zagađenost zraka visoka.
- nemojte pušiti u stanu ni paliti svijeće
- provjerite dimnjake i filtere vaših ložišta
- bršite prašinu vlažnom krpom i obratite pažnju na radijatore i vlagu u stanu ( idealno je da vlaga bude oko 50 % )
“Poželjno je filtrirati zrak u stanu i koristiti ovlaživače zraka sa kap dvije eteričnih ulja ( eukaliptus, ruzmarin..) Izuzetno je važno da se djeci i odraslima pri dolasku sa otvorenog prostora ispere sluznica nosa sa fizioloskom otopinom, jer se mikroorganizmi talože na njima i da se umijete. Takođe, treba napraviti otopinu mlake slane vode i njome isprati usta i grgljati grlo (na 1litar prokuhane i ohlađene vode stavite 1 veliku žlicu morske soli)”, ističe pedijatrica.
Dodaje da je potrebno uzimanje viših doza vitamina D vitamina kao i C vitamina.
“Konzumirati kiseli kupus, krastavce, kiselo povrće iz tursije, jogurt, kefir, ciklu, voće bogato C vitaminima, kao i povrće. Često konzumirajte jaja. Ono sto posebno naglašavam je da svakodnevno konzumirate pileću juhu. Masnoće koje se nalaze u pilećoj juhi su izuzetno važne jer štite sluznicu od prodora čestica prašine u dišne putve i prodor virusa i baterija .Djecu i starije osobe treba podsjetiti da piju što više vode i ostalih tekućina, limunade, čaja,prirodno cijeđenih sokova od voća i povrća”, ističe doktorica.