Iako bi preduzeće Autoceste FBiH trebalo da bude poznato isključivo po značajnim infrastrukturnim projektima, nažalost to nije slučaj. Posljednjih godina ovo javno preduzeće u medijskom prostoru se spominje uglavnom kao institucija u kojoj se afere redaju jedna iza druge.
Evropski tužitelji istražuju čelnike Autocesta FBiH
Sudski epilog nisu dobile ni prethodne, a već smo dobili novu istragu. Naime, prije nekoliko dana javnost je obaviještena da Evropska investicijska banka (EIB) provodi interne istrage o mogućem zabranjenom postupanju u određenim dijelovima Koridora Vc, a o tome su informisane relevantne institucije Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
Istragu provodi pravosuđe Evropske unije. Također, istrage provodi i federalni POSKOK koji radi na više predmeta koji se odnose na rad JP Autoceste FBiH.
Iz Tužilaštva BiH su potvrdili da su početkom godine pružali pomoć po zamolnici Uredu Evropskog javnog tužitelja (EPPO) iz Venecije, dok su iz SIPA-e ranije kazali da su po nalogu Tužilaštva saslušane određene osobe.
Pod istragom su generalni direktor JP Autoceste Denis Lasić, izvršni direktor Autocesta Asmir Dževlan, konsultant u Autocestama Erdal Trhulj i službenica za javne nabavke Katica Vranjković.
Ured evropskog javnog tužitelja sumnja na korupciju i netransparentnost u trošenju novca iz EIB-a.
Uprava demantuje i optužuje svoje prethodnike
Potom se saopćenjem oglasila uprava Autocesta FBiH kojim je poručila “da odbacuje neistine”.
U istom saopćenju su za sve okrivili bivše direktore ovog javnog preduzeća.
Naveli su kako sve projekte provode u skladu s pravilima EIB-a i domaćim zakonima.
Aktuelna uprava napominje da su Autoceste podnijele krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora ovog preduzeća Elmedina Volodera i drugih odgovornih lica zbog teških nezakonitosti.
“Ova prijava je bila direktan povod da grupa povezanih lica, pogođenih našim istragama, 29.05.2024. godine podnese prijavu protiv rukovodilaca JPAC-a, pokušavajući tako preduhitriti istragu i preusmjeriti pažnju sa vlastitih nezakonitih radnji. Uprkos tome, JP Autoceste FBiH su 04.07.2024. godine podnijele novu kaznenu prijavu za manipulaciju ponudama protiv istih aktera (TRASA d.o.o. i N.N. lica), zbog dodatnih otkrivenih nepravilnosti u spornom tenderu, naime obzirom da TRASA d.o.o. u svojoj prijavi navodi navodne nepravilnosti, pri tome priznaje da je učestvovala u pripremi ponude spornog tendera što je prijava samog sebe jer je TRASA imala zaključen ugovor za projektovanje dionice Ozimice Poprikuše te ni na koji način nije smjela zakonito učestvovati u pripremama ponude na ovom spornom tenderu. Zbog svega navedenoga u augustu 2024. godine tender je zvanično poništen u skladu sa EIB procedurama, kako bi se spriječila svaka potencijalna šteta po JPAC i Banku finansijera. Svi dokazi i prijave dostavljeni su Federalnoj upravi policije i nadležnim tužilaštvima BiH, uz potvrde o prijemu i zahtjev za postupanje od strane odgovornih lica JP Autoceste FBiH”, saopćili su iz Autocesta FBiH.
Podsjetimo, sredinom februara ove godine, uhapšen je bivši direktor Autocesta FBiH Elmedin Voloder u sklopu akcije kodnog naziva Koridor, a prethodne godine je hapšen u sklopu akcije kodnog naziva Lendfil.
Zajedno s Voloderom u februaru ove godine privođen je i njegov prethodnih Adnan Terzić, koji je bio direktor Autocesta FBiH od 2017. do 2021. godine.
Dakle, prethodna dva direktora Autocesta FBiH su hapšena, dok je aktuelni direktor Denis Lasić pod istragom.
I aktuelna i prethodna Vlada nezakonito imenovale direktore Autocesta FBiH
Vrijedi napomenuti i da su dva posljednja direktora Voloder i Lasić imenovani nezakonito.
Godinama u Federaciji BiH ministrima zakoni ne znače ništa, pa u javna preduzeća direktore imenuju kontra zakonskim propisima.
Volodera je za direktora ovog javnog preduzeća Vlada FBiH imenovala u junu 2021. godine. Federalnu izvršnu vlast je tada predvodio premijer Fadil Novalić, a Vladu su činili ministri SDA, SBB-a i HDZ-a BiH.
Naime, u momentu imenovanja, Voloder je bio zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, a Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH zabranjuje izabranim dužnosnicima, nosiocima izvršnih funkcija i savjetnicima da budu imenovani za članove upravnih i nadzornih odbora ili kao ovlašteno lice u javnom preduzeću. Pored toga što im brani imenovanje u toku trajanja mandata, Zakon izabranim zvaničnicima izričito zabranjuje imenovanje u upravu javnih preduzeća šest mjeseci nakon prestanka mandata.
Potom je došlo djelimično nova vlast. Umjesto SDA i SBB-a procesima upravljaju SDP BiH, NiP i Naša stranka, dok je HDZ BiH ostao konstanta u vlasti.
Iako su nas ubjeđivali da neće raditi kao što su radili SDA i SBB, te da će raditi zakonito i transparentno, i nova vlast je odlučila da nastavi uspostavljenu praksu samovolje.
Tako je prvo imenovanje koje je u svom mandatu izvršila Vlada premijera Nermina Nikšića bilo upravo u Autocestama FBiH.
Za v.d. direktora Autocesta FBiH Vlada je sredinom maja 2023. godine imenovala Denisa Lasića iako to nije smjela učiniti.
Zakon o sukobu interesa FBiH, kao što smo rekli, zabranjuje dužnosnicima imenovanje u upravne odbore javnih preduzeća šest mjeseci nakon isteka mandata.
Međutim, u slučaju Lasića nije prošlo ni tri sedmice, s obzirom da je on do kraja aprila 2023. godine bio ministar prometa i komunikacija u Vladi Fadila Novalića.
Ni za ovo, kao ni za broja druga nezakonita imenovanja koja je izvršila federalna Vlada niko nije odgovarao.
O razlozima zbog kojih sukob interesa u Federaciji BiH godinama prolazi nekažnjeno Buka je više puta pisala. Naime, već 12 godina u ovom entitetu ne postoji tijelo koje bi odlučivalo o sukobu interesa, nakon što je ta nadležnost 2013. godine oduzeta Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK). Dakle, tijelo koje bi odlučivalo o prijavama potencijalnog sukoba interesa i sankcijama nikada nije imenovano.
To što ne postoji tijelo koje bi razmatralo prijave, ne mijenja činjenicu da Zakon o sukobu interesa FBiH postoji i da jasno precizira kada je zvaničnik u sukobu interesa.
Za EU deklarativno, u praksi samovolja
Napomenimo i to da je Vlada FBiH preuzimanjem mandata početkom maja 2023. godine iz parlamentarne procedure povukla Nacrt zakona o sukobu interesa FBiH i nikada ga nije vratila u Parlament FBiH.
Usvajanjem ovog zakona bilo bi uspostavljeno tijelo koje bi odlučivalo u brojnim primjerima sukoba interesa u Federaciji BiH, no strankama koje čine Vladu nije među prioritetima uspostavljanje funkcionalnog i pravednog sistema, već isključivo preferiraju stranačka imenovanja koja su ovu zemlju znatno unazadila u prethodnim godinama.
Predstavnici vlasti godinama ponavljaju kako su oni za napredak BiH na evropskom putu, a jedan od ključnih zakona na tom putu ne žele usvojiti. A depolitizacija javnih preduzeća? Ma koga to zanima..