Sredstva koja se izdvajaju za projekte mladih u Bosni i Hercegovini su minimalna, a i to što se izdvoji rapodjeljuje se bez jasnih kriterija, nadzora nad utroškom ili revizije učinjenog, a i tamo gdje postoje kriteriji, oni se ne poštuju.
U prošloj godini, za potrebe mladih na nivou države izdvojeno je 2,2 miliona KM, a kada se to podijeli sa ukupnim brojem mladih u BiH, dobije se iznos od oko 2,2 KM po osobi, koji je država uložila u njihove potrebe.
Na ovu problematiku upozoreno je na okruglom stolu koji je organizovao Institut za razvoj mladih KULT, gdje su izneseni prijedlozi za izmjene i dopune Zakona o reviziji institucija BiH. Ukazano je na potrebu da se uvede red kada je u pitanju trošenje javnih sredstava koja su namijenjena mladima.
U okviru inicijative „Javna sredstva računajte na mlade“, koju provodi KULT uz podršku Centra civilnih inicijativa, traži se uspostavljanje pravičnog sistema raspodjele sredstava projektima za mlade na entitetskom nivou, kao i poboljšanje zakonskih mehanizama u oblasti revizije tih projekata, da se ne desi da određene organizacije dobijaju sredstva, a da ne postoji trag o aktivnostima koje su sproveli.
Rusmir Pobrić, koordinator inicijative „Javna sredstva računajte na mlade“, rekao je da revizori godinama daju određene preporuke, a na te preporuke vlasti se oglušuju.
Revizori su preporučili donošenje odgovarajućih kriterija, poštivanje tih kriterija, potpisivanje ugovora sa korisnicima, provođenje nadzora i podnošenje izvještaja o rezultatima projekata. Tek kada se ispoštuju sve ove tačke, može se govoriti o pravičnoj i transparentnoj situaciji kada je u pitanju raspodjela sredstava namijenjenih mladima u Bosni i Hercegovini.
„Imamo prijedloge za amandmane u zakonu gdje postoje propusti da bi se poboljšala revizija kad su projekti za mlade u pitanju. Insistiraćemo na tome da se urede određeni članovi u zakonu da bi se bolje kontrolisala sredstva koja se daju iz budžetskih institucija. Smatramo da bi bilo dobro da se revizija učinka, kad je realizacija projekata za mlade u pitanju, radi bar jednom u četiri godine, što sad nije slučaj, jer ne stoji u zakonu da je ona obavezna“, objasnio je Pobrić za BUKU.
Istakao je da smatra da je potreban veći angažman Parlamenta u razmatranju revizorskih izvještaja, kao i da je potrebno precizirati sankcije u vidu smanjenja budžetskih izdvajanja ili smjenjivanja odgovornih lica ukoliko se revizijom utvrde nepravilnosti.
„U Bosni i Hercegovini imamo agencije i ministarstva koji su ‘progutali’ zaista mnogo novca, ali izostaje nam rezultat rada, pa samim tim ne znamo da li dalje treba ulagati i kome treba dati povjerenje. Takođe imamo nezainteresovanost Parlamenta BiH koji uopšte ne reaguje na probleme, pa ovim prijedlozima amandmana na zakone želimo urediti ono što do sada nije bilo urađeno“, istakao je Pobrić.
Inicijativa je usmjerena na realizaciju kvalitetnijeg planiranja sredstava za mlade u budžetima Federacije BiH i Republike Srpske i resornim ministarstvima. Pored boljeg planiranja sredstava, potrebno je usvojiti određene kriterije za raspodjelu istih, a zatim vršiti reviziju učinka.
U ovu inicijativu je uključen civilni sektor iz cijele BiH kako ovo ne bi bila samo inicijativa jednog udruženja, pa su organizovani okrugli stolovi u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci.
„U Federaciji imamo problem jer su sredstva za mlade ukinuta ove godine. Prvim rebalansom budžeta za mlade nije predviđena ni jedna KM, pa ćemo zagovarati da se novim rebalansom predvide sredstva za ovu populaciju koja se realizuju programima pri ministarstvima. Ta sredstva bi predvidjela programe zapošljavanja mladih, dopunskog obrazovanja i grantove u onim oblastima koje su zakonom predviđene“, napomenuo je Pobrić.
Centar za humanu politiku utvrdio je da je potrebno uspostaviti ne samo finansijsku reviziju, nego i reviziju učinka, jer nije korektno da se iz godine u godinu sredstva dodjeljuju omladinskim organizacijama koje, na primjer, ne ispunjavaju ono što su sebi postavile u zadatak. Ta revizija učinka, u okolnostima ekonomske krize u kojoj se nalazimo, vezana je i za povećanja produktivnosti rada samih revizora koji bi trebalo da više rade na terenu.
Ovom inicijativom vladama se nude načini rješavanja konkretnih problema i metode koje će poboljšati rad i djelovanje mladih, a samim tim će se poboljšati i kvalitet života mladih u Bosni i Hercegovini.