Najčešći je to oblik trgovine ljudima i u BiH, pored seksualne eksploatacije. Tokom prošle godine u BiH identifikovano je 56 žrtava trgovine ljudima. Kako BiH kažnjava trgovce ljudima i koji su još načini kontrolisanja odnosno suzbijanja ovakvog vida kriminala?
Od 2009. do kraja prošle godine na bh. sudovima vođeno je 118
predmeta trgovine ljudima a kaznena politika, nakon njihovih analiza,
ocijenjena je u najmanju ruku kao blaga. Nerijetko budu osuđeni samo oni
na čelu većih kriminalnih organizacija. I uglavnom se radi o kaznama
ispod zakonskog minimuma.
Kao u poznatom slučaju Zoletić i ostali protiv Azerbejdžana pred
Evropskim sudom za ljudska prava koji je u prošlogodišnjoj presudi
utvrdio da su bh. radnici bili žrtve trgovine ljudima. No, Sud BiH je u
istom predmetu oslobodio 11 osoba a kaznio tek 3, sa uslovnom do godinu i
9 mjeseci. U međuvremenu, bilježi se sve više slučajeva hapšenja onih
koji takva djela obavljaju.
“U zadnjem periodu od dva mjeseca čini mi se da je Granična policija
je imala 20 intervencija. Imali smo primjere gdje su uhapšeni državljani
Hrvatske, Srbije, također i državljani Afganistana, Alžira i država
koje su izvor migracija”, kazao je Safet Mušić, stručnjak iz oblasti sigurnosti.
Prepreku u određenom smislu predstavlja i veliki broj policijskih
agencija. Postojanje njih čak 17, ostavlja, kažu stručnjaci, nejasne
nadležnosti, te probleme u međusobnoj saradnji. Pomoć nudi Granična
policija EU kroz novi sporazum sa Frontexom. Onaj parafirani krajem
2018. nije stupio na snagu jer ga nije odobrio jedan od tadašnjih
članova Predsjedništva BiH, Milorad Dodik koji je taj sporazum nazvao
“destruktivnim po vitalni interes Republike Srpske”. No, iz državnog
ministarstva sigurnosti kažu, novi sporazum od velike je koristi za BiH,
jer bi omogućio FRONTEX-ovom osoblju i izvršne ovlasti.
“Mislim da je uloga Frontexa odnosno Evropske obalne granične straže
veoma važna u upravljanju migracijama u cijelom regionu i da angažovanje
Frontexa može sigurno doprinijeti da to mnogo efikasnije radimo.
Ministarstvo sigurnosti je dobilo prijedlog teksta novog sporazuma sa
Frontexom, on je trenutno u proceduri prikupljanja mišljenja svih
nadležnih institucija”, kazao je Samir Rizvo, pomoćnik ministra sigurnosti BiH.
Uglavnom su osobe koje su se bavile ovakvim krivičnim djelima imale
bh. državljanstvo ili dvojno sa državama u okruženju. No sve češće su u
to uključeni i strani državljani. U takvim slučajevima, posebno je važna
regionalna saradnja.
“Najveći je problme edukacija zaposlenih instrukcije za postupanje,
saradnja sardnja kao što sam rekla, pravovremeno reagovanje,
preduzimanje preventivnih mjera, Akcioni planovi, instrukcije za
postupanje u konkretnim situacijama”, kazala je Biljana Dulović, Uprava policije Crne Gore.
U KS, gdje je već godinama problem trgovina posebno djece u svrhu
prosjačenja, sada poseban izazov predstavljaju djeca migranti. Ali je
važno, kažu nadležni, da se mjenja svijest o takvoj djeci i javnosti ali
i profesionalaca.
“Profesionalci postaju svjesniji da djeca na ulicama KS jesu
potencijalne žrtve trgovine ljudima, da među njima sigurno ima djece
koje su žrtve trgovine i negdje profesionalci polako preuzimaju,
poduzimajući korak po korak, aktivnosti na planu identificiranja
prijavljivanja i naravno zajedničke participacije. koja je svakako bitna
kad je riječ o procesuiranju”, kazala je Mirsada Poturković, KO KS za borbu protiv trgovine ljudima.
Nedostaje i efikasnosti u oduzimanju imovine stečene takvim krivičnim
dijelima. Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog
kriminala navela je kako krijumčari na Zapadnom Balkanu zarade preko 50
miliona eura godišnje od ovog posla. No, prema informacijama koje imaju
EUROPOL i ostale agencije, taj iznos je mnogo veći. Samo u BiH u
polugodišnjoj zajedničkoj akciji utvrđeno je da je ostvareno preko 20
miliona eura dobiti za krijumčare migranata.
N1