U današnjem svijetu, gdje cijene stalno rastu, a mnogi žive iz dana u dan, ekonomska neizvjesnost snažno utiče na mentalno zdravlje građana. Prema riječima psihijatra iz Banjaluke Aleksandra Pejića, mozak pod stalnim pritiskom prelazi u režim preživljavanja, što iscrpljuje kognitivne resurse, smanjuje prag tolerancije na stres i često vodi do depresije, napetosti i osjećaja bezvrijednosti.
Pejić ističe da živimo u stanju tzv. „kolektivne traume“, dok vijesti o ratovima, krizama i poskupljenjima često dovode do sekundarne traumatizacije.
Preplavljenost informacijama
“Ljudi su preplavljeni informacijama koje ne mogu procesuirati, ne mogu ih sa sigurnošću selektovati jer imamo gomilu dezinformacija, apokaliptičnih naslova, vještačkom inteligencijom generisanih tekstova a što sveukupno dovodi do stalnog iščekivanjem najgoreg scenarija, ljudi odjednom stvaraju negativnu predikciju budućnosti i zapadaju u stanje očaja”, kaže za BUKU Pejić.
Pejić kaže da možemo uticati na svoju dnevnu rutinu, troškove i odnos sa bližnjima. Napominje da to treba odvojiti od onoga na šta ne možemo uticati, a to su geopolitika, političari, njihove odluke i globalne cijene.
“Vrijme za vijesti takođe treba ograničiti, dva puta dnevno po 15 minuta za vijesti iz kredibilnih izvora. Ne više od toga”, pojašnjava Pejić.
Na pitanje kako građani mogu zadržati osjećaj normalnosti i psihološke stabilnosti u vremenu kada se čini da se svijet stalno nalazi u krizi Pejić kaže da teba raditi stvari na koje možemo uticati i nad kojima imamo kontrolu.
Foto: AI, ilustracija
“Održavanje rutine, kao što su zajednički obroci, druženja, muzika, šetnja, hobi, mozgu šalju signale da je svijet još uvijek sigurno mjesto. Povezivanje s drugima, razgovor sa dragim ljudina koji su pozitivni po prirodi smanjuje osjećaj straha i neprijatnosti”, savjetuje psihijatar Pejić.
Prvi znakovi stresa…
Na pitanje koji su prvi znakovi da je stres postao ozbiljan problem za mentalno zdravlje Pejić kaže da su tu: poremećaj sna i apetita, socijalna restrikcija, bezvoljnost, drasičan pad pad raspoloženja stalna razdražljivost i fizički simptomi (glavobolje, stezanje u prsima, tremor, ‘knedla u grlu’ nelagoda u stomaku, dijareja, iznenadne vrtoglavice).
Na kraju Pejić poručuje građanima da je osjećaj beznađa simptom trenutnog stanja, a ne činjenica o budućnosti.
“Niste sami u ovome, a traženje podrške, bilo od prijatelja ili stručnjaka, nije znak slabosti niti sramote ,već snage da preuzmete kontrolu nad onim što je najvrjednije: vašim unutrašnjim mirom”.