2007.
godine, nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja privatizacije prva je zatorena
Fabrika duhana Mostar. Samo nekoliko godina kasnije, tačnije 2018. godine, Fabrika duvana Banjaluka,
koja je od 2013. godine bila u stoodstotnom vlasništvu bugarske kompanije
„Bulgartabac“, definitivno je zatvorena. U martu 2022. godine, nakon 142 godine
postojanja ugašena je i Fabrika duhana Sarajevo. Poslednja preostala fabrika
duvana, koja se teškom mukom još nekako uspije održati je bijeljinski AD
“Duvan”.
“Mi
se još nekako držimo, mada je proizvodnja iz godine u godinu sve teža. Jako je
teško ne pokleknuti pred svim izazovima koje sa sobom nosi duvanarstvo. Proizvođača je sve manje. Nekada je na području
Semberije i Posavine bilo oko 500 duvanara, danas ih je manje od 100. Ulaganja
su jako velika, a otkupna cijena niska. Proizvodnja je nedovoljno podržana kada
je riječ o podsticajima.Iako su za ovu godinu nešto malo povećana ta
podsticajna sredstva, kao i otkupna cijena, to je još uvijek nedovoljno da bi
ova proizvodnja se očuvala”, kaže za Buku Svetozar Mihajlović savjetnik u
AD “Duvan”.
Uzgoj
duvana tradicija sembersko -posavskog kraja
Početkom 70-tih godina, duvan se na sjeveroistočnom
dijelu BiH počeo intenzivnije proizvoditi, oko hiljadu domaćinstava egzisteniju
je obezbjeđivalo od uzgoja ove kulture na svojim imanjima.
“Proizvođača duvana danas ima onoliko koliko ih je nekada imalo samo jedno
sembersko selo”, kaže za Buku Čedomir Gotovčević, direktor u AD
“Duvan”, preduzeću koje je godinama organizator proizvodnje na ovim
prostorima.
“Poslednja
dešavanja i poskupljenje imputa bili su dodatni udar na proizvodnju koja ionako
teško opstaje. Ove godine plan je povećan za 10 odsto. Nadamo se da ćemo otkupiti oko
250 tona. Kako bi smo motivisali proizvođače da ostanu u ovoj proizvodnji,
povećali smo i otkupnu cijenu sa 4.70 na 5 maraka za treću klasu duvana”,
kaže Gotovčević za Buku.
Tridesetogodišnja
tradicija uzgoja duvana na imanju Radenka Jevtića koja se nekada obavljala na površini od 8
hektara, prošle je godine znatno smanjena.
“Sada
radim na oko 4,5 ha. Šta ću,
jedva i ovo uspijem. Ulaganja su ogromna, ne isplati se. A opet šta ću drugo,
ovdje kod nas u selu je zemljište slabije klase, pa jedino je pogodno za uzgoj
duvana, a sa druge strane godinama smo se bavili time. S koljena na koljeno,
tako reći. Uložilo s emnogo u ovu proizvodnju, u mehanizaciju, u sušare. I šta
ću sada, ne mogu pustiti da to propadne. Tako da danas duvan uzgajamo čisto iz
tradicije, ali da s emože od ovoga živjeti- ne može”, kaže za Buku Radenko
Jevtić proizvođač iz Semberije.
Pomoćnik ministra poljoprivrede RS Zoran Maletić,
rekao je za Buku da podrška resornog ministarstva ovom vidu proizvodnje neće
izostati, te da su podsticajna sredstva povećana.
“U
prošloj godini smo imali podsticajnu mjeru od 0,45 KM/kg, za nadati je se da će to ove godine biti veće. U agrarnom budžetu su
planirana sredstva za podršku ovom vidu
proizvodnje “, kaže Maletić.
Proizvođači nisu optimistični
Nerentabilnost,
ali i nesigurno tržište doveli su ovu proizvodnju pred kolaps, te mnogi
duvanari odustaju od tradicije uzgoja duvana.. Potrebne su, kažu, hitne mjere
nadležnih ukoliko žele spasiti ovu proizovdnju.
“Proizvodnju
bi moglo spasiti samo da cijena kilograma duvana bude 8 maraka. U tom slučaju mi bi smo imali marku i po zarade, a ostalo
bi išlo za ulaganje u proizvodnju. Jer ovo što se sada dešava, sa ovakvim
uslovima proizvodnje, ne možemo pokriti ni troškove ulaganja. A gdje je što
moraš platiti radnike?”, kaže za Buku proizvođač Nedeljko Ristić.
70-tih godina prošlog vijeka u BiH se godišnje
proizvodilo 25.000 tona duvana. 90-tih godina proizvodnja je pala na 10.000
tona. Danas se proizvede svega 300 tona
godišnje.
Crno
tržište cvjeta
Crno tržište duvana u BiH rapidno raste i postalo je najveće u Evropi. Procjene su da više je
u proteklih 10 godina legalno tržište duvanskih proizvoda palo za više od 60%
odsto, što za posljedicu ima ogromne gubitke u državnom budžetu.
Sa druge strane, paradoks je da upravo crno tržište duvana ovu
proizvodnju spašava od gašenja. Legalno tržište, za kilogram duvana treće klase nudi otkupnu cijenu od oko
5,00 KM/kg, dok na crnom tržištu ta cijena dostiže od 9 do 12 maraka.
” Ilegalno tržište duvana
BiH po vrijednosti je premašilo legalno i BiH je po tome jedinstven slučaj u cijeloj Evropi. Više od 70 odsto godišnjeg
roda duvana završi na crnom tržištu. Velike su
razlike između onih cijena koje mi plaćamo i onih koje plaća crno tržište. Mora
se tražiti neki kompromis. Proizvođač mora imati ekonomsku opravdanost da bi
proizvodio duvan, a podsticaji moraju biti znatno veći u odnosu na ove
dosadašnje.”, kaže za Buku Svetozar Mihajlović savjetnik u AD
“Duvan”.
Zbog
crnog tržišta duvanskih proizvoda, državni budžet svake godine ostaje bez
gotovo milijardu maraka, stotine miliona maraka gubi i legalna industrija ,
upozoravaju analitičari.
prof.
dr Aleksa Milojević kaže za Buku da bi se jedino značajnijim
ulaganjem u ovu proizvodnju i sistemskim mjerama ona mogla spasiti.
“Ovo
je samo jedna u nizu privrednih grana koje se gase. Velike svjetske moćne kompanije imaju za cilj potpuno gašenje naše
proizvodnje i uzimanje ovog tržišta. Naši proizvođači ne mogu biti konkurentni
ni u kom pogledu, niti im mogu parirati. U razvijenim zemljama ta grana
privrede je jasno i značajno podržana, kod nas za to ne postoji volja. Osnovni
generator sive ekonomije je loša akcizna politika u BiH. Ubrzani rast akciza
samo je pomogao rast crnog tržišta.”, kaže za Buku Milojević.
Da
su progresivne stope akciza na domaći duvan i prerađevine samo izazvale kontraefekat
mišljenja je i savjetnik u AD “Duvan” Svetozar Mihajlović.
“Povećanje akciza je obaveza koju je BiH ranije
preuzela od Evropske komisije, gdje se cijene cigareta i akciza usklađuju s EU,
a gdje se ne prate drugi standardi. Sada imamo ekspanziju crnog tržišta. Država
bi trebalo da ima veći uticaj i da stimuliše proizvodnju kako bi ljudi ostali u
tom poslu i kako bi se duvan zadržao u legalnim tokovima, a ova proizvodnja
opstala, kaže za Buku Mihajlović.
Državnim Zakonom o akcizama definisano je
oporezivanje duvana i duvanskih proizvoda u BiH Prema podacima Uprave za
indirektno oporezivanje, u 2023. godini prikupljena je akciza za domaće cigarete u iznosu 980 miliona maraka, dok se
ove godine, kako je za Buku rekao Ratko Kovačević portparol UIO, očekuje da
bude prikupljeno više od 1 milijarde maraka.