Šta se u međuvremenu desilo pa poslodavci gubitak od preko 7.000 radnika ne smatraju negativnim efektom?
Ne prestaju nas premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i ostali dužnosnici Socijaldemokratske partije BiH ubjeđivati kako se u Federaciji BiH nisu osjetile posljedice rasta minimalne plate od početka ove godine.
Vlast u sukobu s činjenicama
Iako ih podaci Porezne uprave FBiH u potpunosti demantuju, čelni ljudi Vlade FBiH ne odustaju u namjeri da javnost uvjere kako je podizanje minimalca na 1.000 KM bez provođenja fiskalne reforme prošlo bez negativnih posljedica po privredu i radnike.
Podsjetimo, prema zvaničnim podacima Porezne uprave FBiH, ovaj entitet je ostao bez 8.649 radnika u prva tri mjeseca ove godine, odnosno od početka primjene uredbe o minimalnoj plati.
Naime, posljednjeg dana prošle godine FBiH je imala 551.452 radnika, dok je 31. marta ove godine taj broj pao na 542.803.
Prema riječima ekonomskog stručnjaka Damira Bećirovića, ovo je prvi kvartal u posljednjih pet godina kojeg je Federacija BiH završila u minusu kada je riječ o novozaposlenim osobama.
To se posljednji put desilo u drugom kvartalu 2020. godine nakon što je zbog pandemije korone obustavljen rad u mnogim firmama.
Ovakve katastrofalne podatke, čelnici Vlade FBiH pokušavali su prikriti raznim akrobacijama, pa su tako broj zaposlenih u martu ove godine poredili s brojem zaposlenih u martu prošle. Tom metodom se prije nekoliko sedmica služio dopremijer Vojin Mijatović. Sve ovo vrijeme, niko od čelnika Vlade FBiH broj zaposlenih nije želio komparirati s brojem zaposlenih na dan 31.12.2024. godine iako svi ekonomisti s kojima je Buka razgovarala prethodnih sedmica objašnjavaju kako se broj zaposlenih treba isključivo porediti s krajem prethodne godine.
Tako smo jučer “počašćeni” novom objavom na društvenoj mreži Facebook premijera Nermina Nikšića kojom nas obavještava da je u aprilu broj zaposlenih 544.442. Tu poruku nam premijer šalje u slavljeničkom tonu, uz konstataciju da nije došlo do smanjenja broja zaposlenih u Federaciji BiH nakon povećanja minimalne plate.
Podsjetimo, Porezna uprava FBiH još nije objavila zvanične podatke o broju zaposlenih za april, tako da samo premijer Nikšić ima ekskluzivne podatke iz PUFBiH.
Ni pogrešna metodologija više ne daje rezultate
Ako bismo primijenili metodologiju dopremijera Vojina Mijatovića i broj zaposlenih u aprilu ove godine poredili s brojem zaposlenih u aprilu prošle godine, opet bismo došli do katastrofalnog podatka.
Naime, u aprilu 2024. godine u FBiH bilo je zaposleno 545.178 radnika. Prema podacima kojima se jučer pohvalio premijer Nikšić, sada ih je zaposleno 544.442. Dakle, 736 radnika manje je zaposleno u aprilu ove godine nego u istom mjesecu prošle.
Shodno navedenom, očekivati je da u narednim danima čelni ljudi Federacije prestanu broj zaposlenih posmatrati ovom pogrešnom metodologijom jer im više ni ona ne ide u prilog, odnosno čak i ona pokazuje porazne rezultate.
Ako bismo primijenili metodologiju koju ispravnom smatraju ekonomisti, onda bismo došli do zaključka da je 7.010 radnika manje zaposleno u FBiH u odnosu na posljednji dan 2024. godine.
551.452 – 544.442 = 7.010.
Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da je ovoliki minus u broju zaposlenih naprasno postao prihvatljiv i za Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH u čijem radu učestvuju i poslodavci i sindikalci.
Kako je ESV postao produžena ruka Vlade?
Tako nam je prije nekoliko dana na konferenciji za medije predsjednik ESV-a Safudin Čengić kazao:
“Nije bilo negativnih efekata povećanja minimalne plaće. Broj zaposlenih je skoro identičan”.
Istog dana je SDP BiH na svom Facebook profilu prenio ovu izjavu Čengića, a potom je podijelio i premijer Nikšić.
Postavlja se razumno pitanje, kako je za Čengića, inače dugogodišnjeg člana Udruženja poslodavaca FBiH i borca za prava privrednika, minus od 8.649 radnika u odnosu na dan kada je povećanje minimalca stupilo na snagu, postao “skoro identičan”.
Kako neko može tvrditi da nije bilo negativnih efekata ako smo u prva tri mjeseca ostali bez 8.649 radnika?
Stoga je razumno postaviti pitanje da li su svim poslodavcima i radnicima prihvatljivi izneseni stavovi predsjednika ESV-a da “nije bilo negativnih efekata”?
Ili to možda samo učesnici u radu ESV-a ogroman minus u broju zaposlenih vide kao “skoro identičan”?
Ekonomisti iz Bosne i Hercegovine su posljednjih sedmica za Buku komentarisali rast minimalne plate bez fiskalne reforme i ogroman pad zaposlenih. Svi su po ova dva pitanja bili jedinstveni. Smatraju kako je pogrešno bilo povećati minimalac bez da se paralelno spustila zbirna stopa doprinosa, te su isticali kako je i gubitak jednog radnog mjesta katastrofalan za ekonomiju poput naše, a kamo li nestanak sedam ili osam hiljada radnih mjesta u veoma kratkom roku.
O broju izgubljenih radnih mjesta nismo mogli čuti ni na Međunarodni praznik rada jer nije bilo organizovanih protesta na kojima bi se govorilo o problemima koji tište radnike. Umjesto protesta i iznošenja zahtjeva, upriličeno je druženje na kojem se samo istaklo kako se status radnika popravio kroz uredbu o minimalnoj plati u FBiH.
O 8.649 izgubljenih radnih mjesta ni riječi. Izgleda da je jedina potreba radnika bila ugrabiti minimalac od 1.000 KM, makar on prouzrokovao inflaciju koja će pojesti kompletan rast plate i otkaze koji će ljude ostaviti i bez tog mizernog minimalca.