Kako omogućiti ravnopravnost Hrvata u BiH bez zadiranja u daytonsku strukturu države? Politički analitičar i profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nino Raspudić misli da je to nemoguće jer je upravo daytonski sklop BiH omogućio kako kaže “institucionalno obespravljivanje Hrvata”. Federacija BiH je, kaže Raspudić, bila zamišljena kao “integrativni faktor, jezgra buduće BiH koja bi centripetalno djelovala (sve privlači u svoj centar u svoj izvor op.ur.) i na Republiku Srpsku”.
“Zahvaljujući političkoj praksi bošnjačke političke elite, Federacija BiH se, na žalost, pretvorila u antipropagandu za BiH, a kada je i Republika Srpska vidjela na koji način se vrši majoriziranje Hrvata kao malobrojnijeg naroda u BiH, jasno je da je sve više nastojala bježati iz tog zagrljaja”, kaže Raspudić. Raspudić smatra da Federacija BiH u praksi funkcionira kao “bošnjački entitet”, u kojem bošnjačko biračko tijelo može izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH i u kojem se vlast može formirati bez predstavnika političke volje velike većine Hrvata.
Teritorijalni preustroj spas za BiH?
“Kada je riječ o teritorijalnom preustroju, tu se ne radi o podjelama nego o sastavljanju BiH. U tom smislu vidim inicijative za stvaranje federalne jedinice u BiH sa hrvatskom većinom, ne kao pokušaj dijeljenja, nego kao zadnji pokušaj sastavljanja BiH koja je, na žalost, i danas na terenu razdijeljena u tri društva”, ističe Raspudić.
Zadiranje u daytonsku strukturu podrazumijeva raspodjelu teritorija što bi značilo uspostavu tri teritorijalne jedinice u federalnom ili konfederalnom odnosu. “Takvo rješenje podrazumijeva sukob bošnjačke i hrvatske nacionalne politike”, smatra politički analitičar i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz.
Institucionalna ravnopravnost i regionalizacija FBiH
“Moguće je ne zadirati u teritorijalno rješenje ako se primjeni institucionalna ravnopravnost sva tri naroda na cijelom prostoru BiH, pri čemu može ostati sadašnja teritorijalna organizacija, dok bi Federacija mogla biti regionalizirana u skladu sa ekonomskim, privrednim i geografskim kriterijima”, tvrdi Kazaz.
Može li uspostavi jednakopravnosti konstitutivnih naroda u BiH doprinijeti platforma hrvatskog političkog vrha kakvu su objavili hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor? Enver Kazaz pozdravlja takvu platformu, ističući da je riječ o prvom javnom pisanom dokumentu u kojem se hrvatski politički vrh izjašnjava o nacionalnim pitanjima u BiH.
SDP-ovo “bošnjačko-centrično bosanstvo”
“Mislim da je platforma na neki načan šamar SDP-ovom narcizmu i njegovom bošnjako-centričnom bosanstvu. To je i poruka Čovićevom ili Ljubićevom separatizmu da moraju biti zaustavljeni i da je teritorijalizacija etničkog pitanja u BiH iz perspektive Zagreba nemoguća”, kaže Kazaz.
Analitičari, međutim, podsjećaju da se pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH ne odnosi samo na bošnjačko-hrvatske relacije u Federaciji, već i na majorizaciju Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, što se očituje u aktuelnom procesu uspostave vlasti u tom bh. entitetu, te najavama ukidanja Vijeća naroda RS.
Deutsche Welle