Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić tvrdi da će se u ovoj godini institucija kojom rukovodi fokusirati na predmete visoke korupcije, te najavljuje podizanje optužnica protiv bivšeg ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića i zamjenika direktora SIPE Zorana Galića koji je u bjekstvu.
Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić zadovoljan je rezultatima koje je ta pravosudna institucija postigla u prošloj godini, a za ovu najavljuje nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije.
Smatra da bi rezultati bili bolji da ima više podrške od policijskih agencija u BiH.
Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić tvrdi da će se u ovoj godini institucija kojom rukovodi fokusirati na predmete visoke korupcije, te najavljuje podizanje optužnica protiv bivšeg ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića i zamjenika direktora SIPE Zorana Galića koji je u bjekstvu.
Hvali se Kajganić i optužnicama protiv radnika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ali šta je sa dokazima koje je Sindikat Uprave dostavio i Tužilaštvu i Parlamentarnoj komisiji BiH za borbu protiv korupcije, te njihovim optužbama da Tužilaštvo godinama štiti, kako tvrde, najveće kriminalce u Upravi.
“Problem je što se u javnosti plasiraju informacije kako je sve rasvjetljeno, kako postoji ogroman broj dokaza, a Tužilaštvo neće da rado. To nisu tačne informacije. Mi ćemo se odazvaniti pozivu Parlamentarne komisije i 17. marta detaljno upoznati članove Komisije o predmetima koji se tiču Uprave za indirektno oporezivanje”, tvrdi Kajganić.
A šta je sa predmetom Dodikova vila koji je prošle godine obilježio jubilej, 10 godina lažanja u fiokama Tužilaštva BiH bez tužilačke odluke?
“U tom predmetu je bio veći broj postupajućih tužilaca i svaki put kada sam tražio informacije o tom predmetu odgovarali su da je problem neustupanje dokaza putem međunarodne pravne pomoći od strane Srbije. Ni sada nemamo te dokaze ali će predmet ostati u Odjelu za korupciju”, poručuje Kajganić.
Osim problema u saradnji sa zemljama regije Tužilaštvo BiH ima problem i sa saradnjom sa domaćim policijskim agencijama.
“Ključni problrem posljednjih godina je to što nema istraga od strane policijskih agencija o visokoj korupciji i nema izvještaja o počinjenim krivičnim djelima visoke korupcije.
I u dosta predmeta organizovanog kriminala, koji se odnosi na Skay i Anom aplikacije, kada Tužilaštvo naredi da se određene osobe liše slobode glavni organizatori su dolazili do tih informacija i postajali nedostupni. U predmetima visoke korupcije isto se dešava”, tvrdi Kajganić.
Da je bezbjednosni sektor u BiH kontaminiran svjedoči podatak da je sve više osumnjičenih ali i optuženih pripadnika policijskih agencija koji se, na osnovu Skay i Anom alikacija, dovode u direktnu vezu sa organizovanim kriminalom, prije svega proizvodnjom i distribucijom droga, organizovanjem prostitucije i trgovine ljudima.