Policijski službenici koji obavljaju dužnost u Državnoj
agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Direkciji za koordinaciju policijskih
tijela (DKPT) i Graničnoj policiji BiH (GP BiH) diskriminisani su u odnosu na
policijske službenike na entitetskom i kantonalnom nivou.
Kako bi se određene manjkavosti u aktuelnom Zakonu o
policijskim službenicima uklonile, predstavnici sindikata tri navedene
policijske agencije već godinama od izvršne državne vlasti traže usvajanje
novog zakona. No, zasad bezuspješno.
Nacrt zakona od 2021. godine u ladici
Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata Državne agencije za
istrage i zaštitu, kaže kako je prije nekoliko godina sačinjen Nacrt zakona o
policijskim službenicima te da je taj nacrt usaglašen između rukovodilaca
policijskih agencija i Saveza sindikata policijskih organa.
“Takav prijedlog upućen je još 2020. godine, a nakon toga je
2021. godine tadašnji ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić formirao radnu grupu koja je zakon uskladila
s jedinstvenim pravilima za izradu propisa. Taj posao komisija je završila
početkom augusta 2021. godine. Nakon toga izvještaj je dostavljen ministru
Cikotiću i dalje nije poduzeto ništa. Njemu je istekao mandat i imenovan je
ministar Nešić. Potom smo imali sastanak u Ministarstvu sigurnosti i dobili smo
obećanja da će se ići u proceduru u što kraćem roku. Međutim, nije se odmaklo
od početka i mi smo imali novi sastanak prije nekih mjesec dana kod ministra
Nešića, gdje smo upoznati s inicijativom koja je došla od Granične policije i
Direkcije za koordinaciju policijskih tijela o izmjeni samo jednog člana zakona
zbog nedostatka ljudi. Radi se o tome da se ljudima koji su navršili 40 godina
staža, a nisu navršili 60 godina života omogući da ostanu da rade u policijskom
organu a ne da idu u penziju, jer nemoguće je nadomjestiti nedostatak ljudi”,
ističe Kahrimanović na početku razgovora za Buku.
Sindikat kojim rukovodi je konstatovao da to nije prioritet
sindikata, jer sindikat ima druge prioritete u okviru Zakona o policijskim
službenicima. Napominje kako su iz Sindikata SIPA kazali kako se neće protiviti
navedenom zahtjevu GP BiH i DKPT-a zbog nedostatka ogromnog broja policijskih
službenika.
“Tada smo rekli da insistiramo da se uđe u proceduru izmjene
cijelog zakona zato što su novim zakonom bili predviđeni i sistematski
ljekarski pregledi i obavezno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i
mnoga povoljnija rješenja za policijske službenike u odnosu na trenutna. Dobili
smo uvjeravanja da će se ući u analizu tog prijedloga koji je dostavljen 2021.
godine i da će se u kratkom roku ići s njegovim usvajanjem, nakon što se po
hitnom postupku riješi ovaj jedan član koji se tiče Granične policije”, govori
Kahrimanović.
Državni policajci nisu osigurani
Aktuelni Zakon o policijskim službenicima je na snazi već 20
godina i ne prepoznaje brojne bitne situacije. Tako danas imamo apsurdne
situacije, poput one da su policajci na entitetskom i kantonalnom nivou
osigurani, a oni na državnom nisu.
“Prvenstveno je to osiguranje od posljedica nesretnog
slučaja. Policijski službenik, da prilikom intervencije zadobije povrede, ne bi
imao pravo naknade, izuzev što mu je Zakon o platama rekao da u slučaju povrede
na radu ima 100 posto platu. Bilo kakvu drugo nadoknadu od firme ili države
nema. Granična policija radi problem migrantske krize i suočavaju se svaki dan
s problemima u nekim šumskim i nedostupnim predjelima. Šta god da se desi, prvo
imaju problem kada je riječ o medicinskoj pomoći, a uz to nemate nikakvu ni
novčanu satisfakciju. Da ne govorim o problemima vrednovanja određenog rada.
Drugačije je riješeno na svim nivoima. U aktuelnom zakonu nemamo predviđen ni
sistematski pregled. Ne postoji ni mogućnost upućivanja policijskog službenika
na vanredni ljekarski pregled, izuzev kroz Zakon o zaštiti tajnih podataka, što
je veoma nezgodno s obzirom na službu koju obavljamo”, naglašava naš
sagovornik.
Nemaju ni psihološku procjenu, a jako je bitna
Nacrtom zakona o policijskim službenicima koji je 2021.
godine dostavljen Ministarstvu sigurnosti BiH predviđeno je da svaki policijski
organ ima uposlenog po jednog psihologa.
“Ta psihološka procjena policijskih službenika je jako
bitna. Svaki policijski službenik bi imao barem jedan termin godišnje kod
psihologa. Bez obzira da li on ima psiholoških problema ili ne, išao bi na
psihološku procjenu. Mi smo policijski službenici koji nose oružje,
primjenjujemo ovlaštenja, a vidjeli ste nakon ovog posljednjeg slučaja u Tuzli,
mnogi su spominjali datume kada su posljednji put radili sistematski pregled.
Tako da taj sistematski pregled nije rađen, i to nije ništa novo za policijske
organe”, kaže predsjednik Sindikata Državne agencije za istrage i zaštitu.
Navodi kako se državne policijske agencije osjećaju
zapostavljeno od svih nivoa vlasti.
“Vidjeli smo da su plate i druga primanja na svim drugim
nivoima
rasle. Čak je i ministar s državnog nivoa Konaković pohvalio
ministra Isaka zbog opremanja i povećanja plata, a Vijeće ministara BiH nije
donijelo nikakvu odluku o poboljšanju standarda policijskih službenika na
državnom nivou. Naš problem je generalno što nema neke značajne komunikacije
između sindikata policijskih službenika i organa vlasti. Evo, tek sada se
započelo s pregovaranjem o kolektivnom ugovoru i nadamo se ćemo nešto
promijeniti kroz to”, podsjeća Kahrimanović.
Problematičnim smatra i to što su policijski službenici na
državnom nivou izjednačeni sa svakom drugom administrativnom službom.
“Izjednačeni smo s uposlenicima u ministarstvima,
uposlenicima u raznima agencijama, uposlenicima u Uredu za zaštitu bilja.
Problem je što se policija doživljava kao neka administrativna služba. Mnogi
državni službenici imaju i unutrašnje platne razrede, tako da se ne moraju
pomjeriti s mjesta da bi dobili veću platu u narednoj godini ako su odlično
ocijenjeni. Policijski to nemaju. Ispalo je da dolazi do sukoba između državnih
i policijskih službenika, u smislu da državni službenici policijskim kroje
zakone”, navodi naš sagovornik.
Diskriminisani i u odnosu na sudije i tužioce
Konstatuje kako policijski službenici u državnim agencijama
nisu diskriminisani samo u odnosu na kolege policajce na nižim nivoima, već i u
odnosu na sudije i tužioce.
Pravosudni sistem ne bi mogao funkcionisati bez policijskih
službenika, jer su oni izvršioci istraga na terenu.
“Policijski službenici, po meni, treba da se izdvoje u
poseban zakon o platama uposlenih u policijskim agencijama, na isti način kao
što su izdvojeni sudije i tužioci koji imaju platu po drugom zakonu. Imate sada
situaciju da je sudijama i tužiocima na nivou države povećana plata za 12.5
posto. Zato što je njima zakon definisao način utvrđivanja osnovice, a to je
razlika u prosječno isplaćenoj plati u protekloj godini u odnosu na prethodnu.
Prosječna plata se povećala za 12.5 posto, i automatski njima plata raste za
12.5 posto. Ono što smo mi insistirali i dok je ministar finansija i trezora
BiH bio Zoran Tegeltija je izdvajanje policijskih službenika u taj drugi,
poseban zakon. Da li to bilo sa sudijama i tužiocima ili da to bude samo zakon
za policijske službenike, nebitno. Tada smo naišli na pozitivno mišljenje ljudi
koji odlučuju, da to treba uraditi, ali nikada se nije uradilo”, podvlači
Kahrimanović.