Percepcija javnosti u Bosni i
Hercegovini je da pravosuđe malo ili nimalo radi na procesuiranju visoke
korupcije, ili korupcije koja je vezana za rad političkih zvaničnika.
Ako uzmemo u obzir činjenicu
da je Tužilaštvo BiH u 2021. godini podiglo samo jednu optužnicu koja spada u
kategoriju visoke korupcije, te da se u prošloj godini ta statistika nije
značajno popravila, onda možemo zaključiti da je percepcija javnosti ispravna.
Sudije i tužioci mogu biti
neovisni, ako hoće
O stanju u bh. pravosuđu često
govore i međunarodni stručnjaci iz oblasti prava, a neki od njih su pisali i
izvještaje i preporuke, ali unutar zemlje nismo vidjeli preveliku
zainteresovanost za ovu problematiku.
U ljeto prošle godine
ambasador SAD-a u BiH Michael J. Murphy iznio je oštro tumačenje stanja u bh.
pravosuđu.
“Mnoge sudije i tužioci idu
linijom manjeg otpora, autocenzurišući svoj rad, i odlučujući se za
procesuiranje jednostavnijih slučajeva kako bi izbjegli kontroverzan rad jer
sistem nagrađuje količinu a ne kvalitet. To rezultira gotovo potpunim
nekažnjavanjem korumpiranih ljudi na vlasti, takozvanih “velikih riba” koje su
uključene u korupciju na visokom nivou i organizirani kriminal”, jasan je bio
ambasador Murphy.
Da svaka reforma počinje u
glavama sudija i tužilaca smatra advokat i bivši sudija Vlado Adamović.
On za Buku kaže da nisu
potrebni neki posebni zakoni kako bi se dobilo neovisno pravosuđe, bez upliva
stranaka na vlasti.
“Ništa ti zakoni neće pomoći
dok sudije i tužioci u svojoj glavi ne poprime da imaju zakone koji im
omogućavaju da budu neovisni. Takvi zakoni
već postoje. Sudije i tužioci ako hoće da budu neovisni, apsolutno imaju
mogućnost da to budu. Stalno se traže neki izgovori, a zapravo je to odnos
sudija i tužilaca prema svom poslu. Samo je bitno u svojoj glavi napraviti
otklon od politike”, ističe Adamović.
Materijalna i procesna
istina
Bivšeg sudiju Suda BiH i
nekadašnjeg tužioca, a danas advokata Esada Fejzagića pitali smo da li je
moguće doći do ambijenta u kojem će biti sasvim normalno da se procesuiraju i
kadrovi stranaka koje čine vlast.
“Normalno da je to moguće,
samo je druga stvar da li postoji politička volja da se takav jedan zakon
usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno na nivou Federacije ili
Republike Srpske. Vi znate da su bili kategorično protiv kada je bilo govora o
zakonu o porijeklu imovine, a to je najefikasniji i najbolji način da se
preispita sve što se dešavalo. Kada imate situaciju da određena osoba ima
enormno bogatstvo i da ta osoba treba dokazati odakle joj taj novac, tu je onda
neuporedivo lakše dokazati kriminal. Vi možete pričati šta hoćete, ali ako
imate platu 2.000 KM mjesečno i imovinu od dva miliona, to je onda jasno kao
dan. Suština je u tome da izvršna i zakonodavna vlast ovo neće”, ističe za Buku
Fejzagić, konstatirajući da je sav problem u teretu dokazivanja.
On potcrtava kako nema u
pravosuđu kompleksnijeg posla od posla tužioca.
“Na Tužilaštvu je teret
dokazivanja. To je ono veliko nerazumijevanje u javnosti, pa i vas novinara,
kada kažete: ‘kako to da svako u državi zna, evo dokazi postoje, a na kraju se
ništa ne desi’. Međutim, između onoga što se zna da jeste, i onoga što je
validno za sud, je ogromna razlika. Ja sam bezbroj puta bio u prilici da mi svi
znamo da je onaj koji je optužen izvršio to krivično djelo, međutim, bude
oslobođen. Dakle, ne radi se o pitanju materijalne istine, nego procesne
istine. Nažalost, to je razlog zašto mnogi procesi ostanu sa oslobađajućim
presudama ili se uopšte optužnice ne potvrde, iako nesumnjivo postoji kriminal
u svemu tome”, objašnjava advokat.
Fejzagić dodaje kako ne bi
kategorično tvrdio da stranke na vlasti imaju utjecaj na kompletno pravosuđe,
te tvrdi kako je utjecaj posebno teško ostvariti na sud.
“Bio sam sedam godina
kantonalni tužilac i devet godina sudija državnog Suda i nikada niko ni “a”
nije pokušao prema meni. Da li je to zato što su znali da to ne bi kod mene
upalilo, ja ne znam, ali nikakvog političkog pritiska nisam imao. Međutim,
uopšte ne isključujem mogućnost da ima sudija i tužilaca gdje to može. Sigurno
da to postoji. U sudu je to neuporedivo teže, jer imate tročlano vijeće koje
trebate ubijediti da uđe u jedan deal. Pa, sve i da to uspijete, imate
apelaciono odlučivanje i opet imate troje sudija. Međutim, kada je u pitanju
tužilaštvo, to je već druga stvar. Tužioci imaju ogromnu, neograničenu vlast da
naprave pakao nekome kome žele i bez nekih posljedica ako se ispostavi da je
bila oslobađajuća presuda. Veća je mogućnost da se utiče na tužilaštvo nego na
sud, to mnogi ne razumiju, govori nam Fejzagić.
Oslobađajuće presude Tužilaštvo
mora analizirati
Zbog navedenog smo pitali
advokata da li bi tužioci trebali više odgovarati zbog oslobađajućih presuda, a
advokat odgovara da je to pravo pitanje.
“To je jedna od ključnih
stvari na koju treba ići u reformama. Dok sam bio sudija, meni se dešavalo da kada treba da potvrdim optužnicu,
nedostaju bitni elementi krivičnog djela
u opisu. Dakle, već u opisu nedostatak. Ja sam pitao kolege iz državnog Tužilaštva
imaju li oni običaj da, kada dođe pravomoćna oslobađajuća presuda, da bar na
kolegiju, rasprave i pitaju svog kolegu na čemu je zasnivao uvjerenje da tu ima
krivičnog djela. Odgovorili su mi: ‘ne’. Nikada u životu to niko nikoga nije
pitao u Tužilaštvu. Naprotiv, samo konstatuju da je Sud pogriješio. E, tu je
problem. Smatram da bi u ovim slučajevima morali reagovati i glavni tužilac i
šef odjela, riječi su Fejzagića.
Posljednjih sedmica
intenzivirala su se hapšenja u Kantonu Sarajevo. Uhapšeni su bivši
gradonačelnik Sarajeva i nekadašnji ambasador BiH Abdulah Skaka i bivši
načelnik Ilidže i također ambasador Senaid Memić. Obojica dugogodišnji kadrovi
SDA. Uhapšen i je aktuelni načelnik sarajevske Općine Stari Grad Ibrahim
Hadžibajrić, kadar stranke Narodni evropski savez (NES).
Politički zvaničnici SDA i
njihovih partnera navedena hapšenja uglavnom smatraju političkim obračunima.
U javnosti se može često čuti
da je privođenje kadrova SDA uslijedilo zbog toga što ova stranka više nije u
vlasti. Pravnici ne misle baš tako.
“Možda je koincidencija, a
možda nije. Zašto? Zato što kada se podigne optužnica, njoj prethodi istraga koja je trajala nekoliko godina. Eh,
sada morate pitati tužioce, kada su započeli te istrage i kada su one bile
spremne. Ako utvrdite da su one bile spremne prije godinu dana, pa se nešto
čekalo, onda to ima veze s politikom, ako nije, onda je to redovan tok stvari i
onda nikome ne možemo prigovoriti”, podvlači Adamović.
I advokat Fejzagić je uvjeren
da hapšenja nemaju veze s odlaskom SDA s vlasti.
“Niko ne zna da se te istrage
vode godinama. Ne može se dignut optužnica u takvim predmetima bez nekoliko
godina rada, odnosno najmanje godinu-dvije. O osveti nekoj nema ni govora, te
istrage su kompleksne. Ja sam bio tužilac, znam o čemu pričam. One zavise od
raznih vještačenja, prikupljanja podataka, dokaza, svjedoka, da bi se na kraju
sačinila optužnica koja na kraju ima šansi da bude potvrđena. To nema šanse da
neko danas izgubi vlast, a da sutra bude optužnica, to je suludo. To što se
optužnica pojavi nakon silaska s vlasti, to je slučajnost, to bi se desilo i da
su ostali na vlasti. Ja sam takvog mišljenja. Mada, postoji i mogućnost da je
bilo pripremljeno prije četiri ili pet mjeseci i sada pušteno, to stvarno ne
znam”, naglašava Fejzagić.
Mnogi smatraju kako je
nemoguće da su samo kadrovi SDA bili umiješani u radnje koje podliježu
krivičnoj odgovornosti, te se pitaju jesu li to kadrovi SNSD-a i HDZ-a sve
radili bez greške dok su činili vlast u prethodnim godinama. Prijava protiv
kadrova ovih stranaka u prethodnim godinama jeste bilo, ali sve se na tome
završilo.
Zbog toga možda i nije realno
očekivati da kadrovi SNSD-a i HDZ-a dođu pod lupu tužilaštava dok su ove dvije
stranke na vlasti. Barem ne dok ne dobijemo potrebnu reformu u pravosuđu, ali i
u glavama sudija i tužilaca.