Bijeljina je ovih dana bila epicentar gastronomskih doživljaja, a mirisi mesa, ribe, sireva i vina širili su se sajamskom halom, privlačeći ljubitelje domaćih delicija iz svih krajeva. Osmi semberski Sajam mesa nije bio samo još jedna manifestacija – bio je to festival ukusa, priča o upornosti i tradiciji, te susret inovacija i izazova koji oblikuju industriju.
Na Sajmu su se predstavile mesne industrije, proizvođači vina, mliječnih proizvoda, pčelinjih proizvoda i rukotvorina iz BiH i regiona, a posjetioci su imali priliku da uživaju u bogatom izboru proizvoda, od pršute i vina, do domaćih sireva i zimnice.
Uz bogatu gastronomsku ponudu, sajam je stavio poseban akcenat na teški položaj proizvođača, posebno zbog izazova poput afričke kuge svinja.
Ukusi koji pričaju priče
Sajamske hale bile su ispunjene šarenilom boja i mirisa – pršute, sirevi, suhomesnati proizvodi, riba i vina savršeno su dočarali bogatstvo domaće proizvodnje. Posjetioci su uživali u degustacijama, a proizvođači su sa strašću dijelili priče o svom poslu.
Jedan od izlagača, Savo Tarana iz Trebinja, predstavio je svoj koncept „od njive do trpeze”.
“Ovaj sajam je izvanredna prilika da pokažemo našu tradiciju i kvalitet proizvoda. Oduševljeni smo interesovanjem posjetilaca. Mi se bavimo isključivo proizvodnjom pršute i suhomesnatih proizvoda. Pored toga, imamo i vina, kao i restoran. Zaokružili smo kompletan proces”, izjavio je za Buku Tarana, koji smatra da su ovakvi događaji važni za promociju regionalnih proizvoda.
Radomir Mandić iz Bosanskog Petrovca izlagao je domaće sireve koje proizvodi sa svog imanja.
“Naši sirevi su pravi proizvod tradicionalnog načina rada, a ovakvi sajmovi omogućavaju da pokažemo naš rad i kvalitet”, rekao je Mandić, ističući da su posjetioci veoma zainteresovani za domaće proizvode.
Sajam kao prilika i izazov
Sajmovi poput ovog pružaju proizvođačima mogućnost direktnog kontakta s potrošačima, ali i priliku za razmjenu znanja i ideja. Slavica Marković, direktorica Područne privredne komore Bijeljina, istakla je značaj ovakvih događaja.
„U svjetlu globalizacije i krize, samo zemlje sa jakom domaćom proizvodnjom hrane mogu uspješno prebroditi izazove. Nadamo se da će naši mesoprerađivači nastaviti usavršavati proizvodnju i proširiti izvoz. Jer kako sada stvari stoje, trenutno daleko više uvozimo, nego što izvozimo i iskreno se nadamo da će se to u budućnosti promijeniti“, kaže Marković.
Ipak, industrija nije bez problema. “Afrička kuga je bila veliki izazov”, navodi za Buku Milenko Zupur, vlasnik kompanije “Globus” i organizator Sajma i dodaje: “Uspjeli smo, uprkos svim teškoćama da sačuvamo zdravu proizvodnju, da obezbijedimo neophodne količine za tržište i da i ove godine, na ovoj tradicionalnoj manifestaciji dočekamo i ugostimo veliki broj izlagača”, rekao je Zupur i apelovao na veću podršku lokalne zajednice.
„Iskreno se nadam da će lokalna zajednica pokazati više sluha za ovakve događaje u budućnosti.“
Sajam mesa će, očekuju organizatori, u narednim godinama postati agroprivredna manifestacija sa međunarodnim učešćem, što će Bijeljinu pozicionirati kao važnu tačku na privrednoj mapi Balkana.
Saša Lalić, pomoćnik ministra poljoprivrede RS, kaže da je ovaj događaj dokaz kvaliteta i napornog rada svih proizvođača, uzgajivača i prerađivača koji stoje iza vrhunskog proizvoda – mesa iz Semberije.
“Danas je važno, više nego ikad, podržavati mali i srednji biznis. U resornom ministarstvu osmišljavamo i realizujemo projekte podrške i našim prerađivačima koji su, zakonima tržišta, prinuđeni da ulažu u nove tehnologije i sisteme obrade”, poručio je Lalić.
Poljoprivreda na prvom mjestu
Poseban fokus bio je na gubicima koje je industriji nanijela afrička kuga svinja. Lalić je naglasio napore vlasti na sanaciji štete.
„Isplatili smo preko 25 miliona KM odštete. Virus je i dalje prisutan, zbog čega je odgovornost svih nas ključna.“
Sajam – prilika za razvoj tržišta
Jedna od glavnih tema sajma bila je promocija domaće proizvodnje. Posjetioci su imali priliku da kupe zimnicu po sajamskim cijenama, uključujući mesne proizvode koji su se prodavali po povoljnim uslovima. Mnogi su iskoristili priliku da nabave domaće meso i druge proizvode za zimu, a organizatori se nadaju da će sajam doprinijeti povećanju izvoza.
Osim degustacija, posjetioci su učili od najboljih. Paneli i radionice bili su posvećeni održivoj proizvodnji, tradicionalnim tehnikama pripreme mesa i savjetima kako izabrati kvalitetne proizvode. Od savršenog roštilja do suhomesnatih specijaliteta koje možete pripremiti kod kuće, edukacija je bila jednako važan dio ovog događaja kao i sam okus.
Takmičenje i zabava na sajmu
Drugi dan sajma donio je i takmičenje u brzom ispijanju piva, koje je privuklo veliku pažnju. Najbrži takmičar popio je pivo za svega pet sekundi, što je izazvalo oduševljenje među posjetiocima. Osim toga, ljubitelji mesa i sireva uživali su u brojnim prezentacijama i degustacijama.
Na kraju, Osmi Semberski sajam mesa bio je više od mjesta za uživanje u gastronomskim delicijama – bio je to susret tradicije, inovacije i zajedničkog rada na prevazilaženju izazova koji prate domaću mesnu industriju.