Priča koja se, kako kaže sam akter, događa „jednom u sto života“, ovih dana potresla je javnost i otvorila jedno od davno zatvorenih poglavlja iz Drugog svjetskog rata.
Fotograf i istraživač iz Jablanice, Dženad Džino, nakon višegodišnje potrage na planini Prenj, pronašao je ostatke za koje se s velikom vjerovatnoćom smatra da pripadaju Iliji Španoviću, narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata, čija sudbina više od osam decenija nije bila do kraja razjašnjena.
„12. april je dan kad mi je Prenj otvorio dušu i dopustio da zavirim u historiju. Dan koji se nikad neće zaboraviti“, poručio je Džino u objavi koja je izazvala ogromnu pažnju javnosti.
Svjedočanstvo koje je vodilo do istine
Ključni trag u ovoj potrazi došao je iz svjedočenja preživjelih, među kojima je i Hasan, koji je tokom rata bio vodič partizanske jedinice na području Prenja. Njegova sjećanja, zabilježena u videozapisu, ukazuju na dramatične događaje na lokalitetu Borčić.
Prema njegovim riječima, partizanska jedinica je u tom području upala u zasjedu četničkih snaga.
„Tu su nas sreli četnici i zapucali na nas. Mi smo popadali po zemlji i borba se otvorila. On je poginuo odmah, više mene na Kosi – komandant Španović Ilija“, prisjeća se Hasan.
Ono što je posebno potresno jeste činjenica da tijelo poginulog komandanta nikada nije evakuisano.
„Nisu ga odnijeli. Ostao je tu. Kasnije smo našli kosti, ali ih je razvukla divljač“, navodi se u svjedočenju.
Heroj bez groba
Ilija Španović rođen je 30. aprila 1918. godine u selu Dragotina kod Gline. Od samog početka rata priključio se partizanskom pokretu, gdje se istakao kao izuzetno hrabar borac i komandant.
Od bombaša u Žirovcu do komandanta Prvog bataljona Sedme banijske brigade, Španović je postao simbol otpora i lider koji je svoje borce izvodio iz gotovo bezizlaznih situacija.
Njegov ratni put završio je 1943. godine tokom Bitke na Neretvi, u surovim predjelima Prenja, gdje je, prema dostupnim podacima, poginuo u četničkoj zasjedi – u 25. godini života.
Iako je 1951. godine proglašen narodnim herojem Jugoslavije, Španović nikada nije imao obilježeno mjesto ukopa.
Potraga koja je trajala godinama
Vođen svjedočenjima i vlastitom upornošću, Džino je godinama istraživao nepristupačne dijelove Prenja, posebno lokalitet Borčić.
„Svaki moj uspon bio je razgovor s planinom. Svaki signal detektora bio je nada da ću mu vratiti ime“, rekao je.
Na terenu je pronašao brojne tragove borbi- čahure, fragmente italijanskih ručnih bombi, dijelove vojne opreme i uniforme.
Analizom rasporeda pronađenih predmeta rekonstruisan je tok borbe – partizani su se približili na svega nekoliko desetina metara prije nego što su upali u zasjedu.
Trenutak koji je promijenio sve
Prelomni trenutak dogodio se kada je Džino pronašao ostatke čizme u kojoj su se nalazile ljudske kosti.
„Kad sam pronašao čizmu, znao sam da je to to. To je bio trenutak kad je Prenj odlučio da progovori“, izjavio je.
Upravo ta čizma, kako navodi, sačuvala je kosti od raznošenja i omogućila potencijalnu DNK analizu koja bi mogla definitivno potvrditi identitet.
„83 godine čekanja su završene danas na Borčiću. Krug se napokon zatvorio“, poručio je.
Istorija koja traži dostojanstvo
Džino je najavio da će o pronalasku obavijestiti nadležne institucije, naglašavajući da će daljnji koraci uključivati stručnu obradu i eventualnu identifikaciju pronađenih ostataka.
Otkriće na Prenju ne predstavlja samo arheološki ili historijski nalaz, već i snažan podsjetnik na sudbine koje su ostale bez epiloga.
Na mjestu gdje danas vlada tišina, prije više od osam decenija odlučivalo se o životu, smrti i slobodi. Zahvaljujući upornosti jednog čovjeka, jedna od tih priča konačno dobija svoj završetak.