U novom BUKA TV podcastu, na pitanja Aleksandra Trifunovića odgovara ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH Johanna Stromqvist. Ona je od početka svog mandata u Bosni i Hercegovini veoma aktivna po pitanju rješavanja problema zagađenosti vazduha u našoj zemlji.
Intervju je sniman u petak, 18.02.2022. godine, u Narodnom pozorištu u Sarajevu.
Pogledajte cijeli razgovor:
BUKA: Od početka vašeg mandata u Bosni i Hercegovini, veoma ste aktivni u podizanju svijesti o problemu zagađenog vazduha u našoj zemlji, pa je moje prvo pitanje za vas – kako dišete ovdje, obzirom da dolazite iz zemlje sa najčistijim vazduhom u Evropi u zemlju koja je najlošije rangirana u tom smislu? Jeste li se navikli?
STROMQVIST: Zapravo je moj prethodnik zajedno sa drugim kolegama u Ambasadi započeo rad na podizanju svijesti i preduzimanju konkretnih mjera sa našim partnerima da se smanji zagađenost vazduha. Ali ja sam nastavila taj posao, jer smatram da je važan, ne samo iz zdravstvenih razloga i generalno blagostanja ljudi, već i iz ekonomskih razloga. Jer znamo da je smog gust i da avioni ne mogu slijetati i polijetati i to nije dobro za razvoj turizma.
A što se tiče navikavanja na udisanje zagađenog vazduha, možemo izabrati da učinimo nešto u vezi sa zagađenjem i to je ono što je Švedska učinila.
Vi smatrate da je pitanje zagađenosti vazduha važno za naše društvo, vaša vlada ulaže mnogo sredstava u BiH u rješavanje ovog i drugih problema. Trenutno vaša Ambasada provodi kampanju „Hajde da pričamo o vazduhu“. Možete li nam reći više o kampanji?
Ambasada Švedske vodi kampanju #LetsTalkAboutAir već nekoliko godina na početku zime kako bismo podigli svijest o zagađenosti vazduha. Budući da ljudi postepeno počinju da shvataju koliko je zagađen vazduh opasan, počeli smo više da se fokusiramo na to šta se može učiniti kako bi se situacija promijenila.
Mi to činimo angažmanom na tekućim projektima sa našim partnerima, tako što slušamo stručnjake i aktere civilnog društva i staramo se da oni dobiju priliku da sjednu direktno sa donosiocima odluka kako bi diskutovali o konkretnim načinima rješavanja problema zagađenog vazduha u BiH.
Takođe to radimo na način da ohrabrujemo angažman građana. Na taj način će kampanja nadamo se postati poziv na akciju i ohrabrenje ljudima da pomognu da se situacija promijeni. Znamo da svako ima određenu ulogu: političari, privatni sektor, civilno društvo, i svaki pojedinac. Svi pravimo dnevne izbore koji utiču na vazduh, a time i na naše zdravlje.
Jesu li građani zainteresovani da čuju istinu o kvaliteti vazduha? Instalirali ste velika pluća u centru Sarajeva kako biste ilustrovali razmjere ovog problema. Može li švedsko iskustvo u oblasti upravljanja kvalitetom vazduha biti model koje se može ovdje primijeniti, ili nam barem pomoći da krenemo sa mrtve tačke u rješavanju ovog pitanja?
Zagađenost vazduha je globalno jedna od najvećih prijetnji zdravlju ljudi, pored klimatskih promjena. U Bosni i Hercegovini Svjetska banka je napravila procjenu da otprilike 3,400 ljudi prerano umre svake godine zbog zagađenosti vazduha.
Naša percepcija je da ljudi sve više pričaju o tome kako zagađenost vazduha utiče na njihovo zdravlje i da su i stanovništvo i pojedini političari sve više uključeni kako bi se promijenila sadašnja situacija. Ali potrebno je više uraditi i zbog toga provodimo ovu kampanju sa partnerima i nadamo se da će se više organizacija i građana BiH uključiti.
Svi možemo učiti jedni od drugih. Mnogi gradovi u Evropi su se borili sa zagađenim vazduhom i uspjeli su da smanje zagađenost. I u Švedskoj je to bio proces, a od 1990-ih smo smanjili emisije karbon dioksida za 27% uz značajan ekonomski rasti, čime smo dokazali da nema potrebe za žrtvovanjem prosperiteta u borbi protiv zagađenosti. To bi mogao biti slučaj i ovdje.
U Švedskoj, ova promjena je omogućena djelovanjem aktivnih građana, kao i prelaskom na zelenu ekonomiju, koji su predvodili politički i privatni akteri. Rado dijelimo iskustvo znanje i podržavamo druge u istoj tranziciji.
Kvalitet vazduha je i političko i socijalno pitanje u našoj zemlji. Političari se plaše da bi usvajajući nove politike koje bi zahtijevale od ljudi da ulažu u zamjenu starih peći ili fasada, ili od građevinskih firmi da ulažu više u energetski efikasne zgrade, izgubili na popularnosti. Da li smatrate da su benefiti ulaganja u zelene izvore energije i veću energetsku efikasnost dugoročno mnogo veći?
Prije svega, uloga političara bi trebalo da bude da olakšaju građanima da naprave ispravan odabir. Teško mi je povjerovati da bi obezbjeđivanje pristupačnog, ekološki prihvatljivog javnog saobraćaja, biciklističkih staza, dobrih trotoara i podsticaja za nove peći za grijanje privatnih domova i ušteda javnih sredstava i kreiranje novih radnih mjesta, energetski efikasnije javne zgrade, dovelo do toga da političari izgube popularnost. Ja mislim da je upravo suprotno, da će mnogi ljudi to cijeniti kao dvostruku pobjedu i čistiji vazduh i bolje usluge.
Što se tiče privatnih kompanija, nema drugog načina. U svijetu je trenutno trka u prelasku na zelenu ekonomiju. Kompanije bi trebalo da teže tome da budu prve u toj trci. Već sada nije profitabilno graditi elektrane na ugalj umjesto ekološki prihvatljivih rješenja.
Prošla je godina od našeg posljednjeg intervjua. Od tada je Bosna i Hercegovina nazadovala, nije bilo napretka. Ovo je navedeno u izvještaju Evropske komisije o BiH. Da li ste razočarani ovakvim razvojem situacije?
Mislim da sam i prošle godine rekla da nije moje da budem razočarana. Oni koji bi trebalo da budu razočarani su građani ove države.
Ali, naravno, i ja bih voljela da vidim pozitivniji razvoj. Znam da je to moguće i mi smo tu da pomognemo da se to desi.
BiH se trenutno suočava sa jednom od najvećih kriza od Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kakvo je vaše mišljenje o blokadi rada institucija na nivou BiH? Na koji način je vaša Ambasada uključena u pokušaj da se nađe rješenje za ovu krizu?
To što institucije ne mogu da rade ima negativan uticaj na sve oblasti društva. To koči reforme i funkcionalnost države i oni koji trpe posljedice su ljudi koji gube nadu.
Švedska je članica EU, a mi djelujemo u okviru EU podržavajući napore institucija Evropske unije i drugih, naročito SAD-a da pomognemo u nalaženju rješenja za trenutnu političku krizu u Bosni i Hercegovini.
Naša ministrica vanjskih poslova Ann Linde bila je takođe ovdje prošle godine kako bi ohrabrila dijalog i povratak u institucije, u njenom svojstvu kao predsjedavajuća OEBS-a. Na kraju, međutim, postoji potreba za lokalnim angažmanom, i da političke stranke postignu kompromise za bolji život ljudi u ovoj zemlji.
Prema vašem mišljenju, hoće li kriza u Ukrajini uticati na našu zemlju i na koji način? Hoće li to odvratiti pažnju međunarodne zajednice sa BiH? (Napomena: Intervju je sniman u petak, 18.02.2022. godine, sedmicu dana prije napada Rusije na Ukrajinu)
Situacija sa kojom se Ukrajina suočava već utiče na sve nas. Prijetnje protiv suverenosti Ukrajine nisu prijetnje samo jednoj državi, već sigurnosti Evrope u cjelini.
Pravo svake države da napravi vlastite izbore kada je u pitanju bezbjednosna politika je ključno za evropski bezbjednosni poredak.
U ovakvim vremenima postaje izuzetno jasno koliko je važna saradnja u Evropi. Ako ništa, nadam se da će kriza u Ukrajini pojačati fokus na još tješnju saradnju u Evropi zasnovanu na zajedničkim vrijednostima i sporazumima.
To uključuje kontinuiran rad na jačanju saradnje između BiH i EU.
Gdje vidite izlaz iz ove krize? Ovo je izborna godina i nije izvjesno da će se izbori uopšte održati. Uz toliko neizvjesnosti i konstantne tenzije, sve više ljudi, koji su mladi i sposobni, napušta zemlju. Kako možemo zaustaviti ovako poražavajući trend permanentne krize i permanentne migracije?
Izlaz iz ove krize je da izabrani političari u ovoj zemlji međusobno razgovaraju i da se konstruktivno angažuju i naprave kompromise kako bi pronašli rješenja.
Nadam se da će političari zaključiti tekuće razgovore o ustavnim i izbornim pitanjima pozitivnim ishodom, što će omogućiti da se održe izbori 2022. godine unutar poboljšanog okvira. U suprotnom, oni će se održati unutar istog legislativnog okvira kao i opšti izbori 2018. godine. Ne postoji pravna osnova za njihovo odlaganje.
Iz moje perspektive, način da zadržimo mlade ljude ovdje jeste da se prihvati podrška koju nude EU i drugi kako bi se napravile neophodne promjene i reforme koje će donijeti korist ljudima. To je način da se promijeni trend odlaska ljudi.
Oni odlaze u zemlje EU zato što je to način života koji oni žele. Kada bi mogli imati takav život ovdje, sigurna sam da bi ostali.
Na koji način može zajednica naših ljudi koji žive u Švedskoj doprinijeti razvoju BiH?
Prije svega, bosanska dijaspora je izuzetno dobro integrisana u švedsko društvo i prisutni su u svim sferama društva. Od političara na visokim pozicijama do međunarodnih fudbalera i svih ostalih, kao što su uspješni preduzetnici i poslovni muškarci i žene, novinari i filmski stvaraoci. Tako da su oni u dobroj poziciji da doprinesu razvoju ovdje.
Mnogi od njih već pomažu Bosni i Hercegovini investirajući i otvarajući kompanije i stvarajući nova radna mjesta. Naročito u IT sektoru. Postoji barem pet njih ovdje kojih se trenutno mogu sjetiti – System verification, Softhouse, Valter, Reinvent, DVC Solutions, Ministry of Programming . Ali i proizvodnja obuće, dječje odjeće i dijelova za automobile itd. koju švedske ili švedsko-bosanske kompanije rade zahvaljujući dijaspori.
Takođe, Bosanci-Šveđani rade u našim državnim institucijama koje učestvuju u razvoju projekata saradnje kada mi podržavamo rad institucija ovdje i oni su sjajan most pošto govore oba jezika i razumiju obje kulture.
Znam da mnogi u bosanskoj dijaspori u Švedskoj pomno prate šta se dešava i sada su mnogi od njih zabrinuti zbog razvoja događaja.
Vi mnogo pomažete BiH, i u Federaciji i u RS, ne odustajete od nas. Šta će biti vaš fokus u narednom periodu? Vaša vlada je nedavno usvojila strategiju u vezi sa vašom podrškom ovom dijelu Evrope. Šta to konkretno znači za BiH i koji period pokriva vaša strategija?
Sva podrška koju Švedska daje namijenjena je zemlji Bosni i Hercegovini i podršci evropskim integracijama u BiH. Nova strategija nedavno usvojena od strane švedske vlade za Zapadni Balkan pokriva period od 2021 do 2027. godine. Projekcija za narednih sedam godina je dokaz posvećenosti švedske vlade da stane uz Zapadni Balkan i podrži ovu regiju kako bi poboljšala život građana u skladu sa harmonizacijom EU.
Kao i prethodna strategija, ova se fokusira na vladavinu prava, demokratiju, ljudska prava, borbu protiv korupcije, medijske slobode, rodnu ravnopravnost, ekonomski razvoj, zaštitu životne sredine i klimu.
Ovome je dodana i nova oblast, a to je podrška miru i inkluziji u društvu. To može značiti različite stvari u različitim zemljama i mi trenutno razmatramo šta Švedska može učiniti u ovoj oblasti u BiH. Druge oblasti koje jesu naglašene u strategiji su zapošljavanje i pristojni uslovi za rad i borba protiv organizovanog kriminala.
U svim ovim oblastima nastojimo da radimo na strateškom nivou kako bismo podržali neophodnu legislativu i politiku kao okvir. Zatim podržavamo izgradnju kapaciteta i nabavku opreme i pružamo podršku konkretnim projektima. Ali takođe podržavamo i civilno društvo.
Ako budemo imali dobe partnere sa kojima ćemo raditi i koji su spremni da idu naprijed i provedu neophodne reforme za EU integracije, onda ćemo vjerovatno ostati na istom nivou doprinosa kao i do sada, sa 20 miliona eura godišnje u BiH. Ako vidimo da nema mogućnosti da se ulaže novac poreskih obveznika na dobar način, onda će taj iznos vjerovatno biti manji.
Mnogo je pesimizma ovih dana, gdje vidite optimizam i nadu da možemo bolje od ovoga kao društvo?
Vidim nadu kod mnogih ljudi sa kojima se susrećem, a koji žele promjene i koji su spremni da rade na njima. Čast je predstavljati državu koja je spremna da podrži one koji žele da kreiraju tu promjenu kako bi stvorili bezbjedniju i prosperitetniju Evropu za sve nas koji u njoj zajedno živimo.