Jednoumlje je postalo društvena “vrlina”, dok se pluralizam mišljenja sve manje cijeni – upozoreno je danas na okruglom stolu “Neistomišljenici na meti – Kako se kali jednoumlje” održanom u Banjaluci, koji su organizovali Centar za ljudska prava i Fondacija Friedrich Ebert. Rezultati istraživanja koje je predstavio Centar za ljudska prava pokazali su da su u BiH najugroženiji oni koji prkose dominantnim narativima, poput novinara, boraca za prava manjinskih zajednica i slobodnih intelektualaca.
“Ko god pokuša govoriti o zakulisnim radnjama, ostaje bez podrške institucija, prepušten pojedincima i izložen vjetrometini,” izjavio je direktor Centra, Dejan Lučka. On je naglasio da su političari glavni generatori jednoumlja, dok je politička instrumentalizacija narativa postala ključni obrazac ponašanja u društvu.
Dejan Lučka je takođe istakao da procesi protiv nasilnika često budu dugotrajni i pristrasni, što institucionalno više štiti agresore nego žrtve. On je naveo primere gdje institucije nisu adekvatno reagovale na napade, što dodatno marginalizuje one koji se usude da govore drugačije.
Nataša Miljanović Zubac, novinarka iz Trebinja, govorila je o prijetnjama i nasilju s kojima se suočava zbog svog istraživačkog rada. Ona se bavila temama vezanim za narkotike, krijumčarenje i kriminalne mreže koje djeluju na granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Prema njenim riječima, problemi su počeli kada je njena novinarska aktivnost postala meta političkih pritisaka.
Ona je navela da je njen automobil uništen 15. juna 2022. godine, te da je u narednom vremenu uslijedio niz napada i prijetnji. Miljanović Zubac je zatražila osam puta procjenu bezbjednosti, ali tvrdi da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske ignorisalo njene zahtjeve, pružajući joj minimalnu zaštitu. Navodi da je povremeno nadzirana, ali da je uglavnom prepuštena da se sama nosi s prijetnjama.
Posljednji incident desio se prije nekoliko nedjelja kada je napadnuta od strane sestre jednog osumnjičenog za kojim je Crna Gora raspisala potjernicu“.
Miljanović Zubac smatra da su napadi i prijetnje rezultat toga što govori istinu i argumentuje svoje tvrdnje dokazima, a ne zato što je “neistomišljenik sistema”.
Franjo Šarčević, glavni urednik portala Prometej, je takođe govorio o izazovima s kojima se suočavaju oni koji ne prate dominantne narative u društvu. On je istakao da su napadi na njegov rad i društveni angažman počeli u martu 2024. godine, kada je kritikovao gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić zbog objave fotografije s dječakom u maskirnoj uniformi. Šarčević je smatrao da je taj potez simbolovao podjelu i beznađe u društvu, a ne jedinstvo.
Kritika dominantnih narativa, prema njegovim riječima, često dovodi do napada na one koji se usuđuju propitivati “mitološke istine” koje vladaju u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine. “Ako živite u Republici Srpskoj, ne možete propitivati narativ obrambenog otačbinskog rata… u bošnjačkom dijelu Federacije ne možete propitivati narative vezane za Armiju BiH,” rekao je Šarčević.
Osim političkih napada, on je istakao da su ovi napadi imali ozbiljne posljedice na njegov privatni život, naročito kada je bilo izloženo prijetnjama koje su dolazile kroz različite kanale, od e-mailova do prijetnji na ulici. “Nažalost, shvatili smo konačno u kakvom društvu živimo”, izjavio je Šarčević, navodeći da je zbog tih napada sa porodicom odlučio napustiti Sarajevo.
Za budućnost društva, Šarčević je pesimističan. Smatra da, ako se trenutni trendovi nastave, Bosna i Hercegovina bi mogla postati društvo koje je podijeljeno na tri klerikalna vjerska društva, umjesto da bude sekularno i progresivno.
Na okruglom stolu su učestvovali i Aleksandar Savanović, profesor na Fakultetu političkih nauka, i Jovana Kisin Zagajac, advokatica koja se bavi zaštitom ugroženih aktivista i branitelja ljudskih prava. Savanović je naglasio da, iako postoje autoritarni elementi u Republici Srpskoj, ljudi imaju slobodu da izražavaju svoja mišljenja, osim ako ne dovode u pitanje ključna pitanja poput finansijskih tokova i izbornih rezultata, te je situaciju opisao kao blagu autokratiju.
Kisin Zagajac, koja je i sama bila žrtva napada, podijelila je svoja iskustva sa sudova, govoreći o prijetnjama s kojima se suočavaju oni koji se protive dominantnim društvenim narativima.