Brojni radnici u Federaciji
BiH su 1. maja, na Međunarodni praznik rada, tražili svoja prava ispred zgrade
Vlade FBiH u Sarajevu. Među onima koji su ministre i premijera došli upozoriti
na loše stanje u njihovim preduzećima bili su i radnici metalske industrije.
Naime, na protestu su radnici
Binasa, Zraka i Volkswagena tražili da se situacija u
njihovim firmama dovede u red, odnosno da se pokrene proizvodnja.
Minimalac =
povećanje plate političara
Pitali smo
predsjednika Sindikata metalaca FBiH Bajru Meleza da li se situacija u ovim
firmama stabilizovala nakon protesta radnika.
“Zahtjev je bio i
da se zaustavi hajka koja je bila pokrenuta u Ginexu, to je zaustavljeno i to
je završena priča. Radnici, naravno, svi rade. Pokrenuta je proizvodnja i u
Binasu, imamo još nekih nesporazuma odranije, ali najbitnije je da je pokrenuta
proizvodnja i da su radnici počeli raditi i da se potpisuju neki novi ugovori.
U Zraku uskoro treba da se dovede nova uprava i novi nadzorni odbor i da se
pokrene proizvodnja konačno i u Zraku. U Volkswagenu nikada nije ni došlo do
zastoja proizvodnje, radnici rade. Međutim, tu imamo veliki problem sa našim
Preventom. Oni između sebe imaju problem i mi nastojimo preko Vlade da riješimo
problem i sada pripremamo veliki sastanak s Nijemcima, čekamo samo da se oni
oglase i da se konačno stavi tačka i na to, i da se preraspodijeli imovina
između Volkswagena i Preventa, da ne bi radnici ispaštali. Mi podržavamo
soluciju da Volkswagen ostane u Sarajevu, da donosi programe koje je dosad donosio
i da ih proširi. Imamo od Vlade signal da će se taj sastanak što prije održati,
samo čekamo rezultat od Nijemaca, da li
oni pristaju na taj sastanak u Sarajevu ili u Njemačkoj”, ističe za Buku Melez.
No, postoje
zahtjevi Sindikata metalaca koje federalna Vlada nikako ne želi da ispuni.
Jedan od zahtjeva
koje su radnici istakli 1. maja pred zgradom Vlade, a koji nije ispunjen je i
onaj o minimalnoj plati u Federaciji BiH.
Naime, radnici
metalske industrije mjesecima traže da se usvoji zakon o minimalnoj plati po
kojem bi minimalna plata iznosila 70 posto od trenutne prosječne plate, bez
toplog obroka i ostalih dodataka.
Podsjetimo,
trenutna minimalna plata u Federaciji BiH je 543 KM i ovaj iznos bi bio mizeran
i u periodu prije poskupljenja, a posebno sada kada je inflacija u BiH dovela
do toga da je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu više od 2.600 KM.
Radnici metalske
industrije neće odustati od ovog zahtjeva, i najavljuju protest ukoliko on ne
bude ispunjen.
“Mi stojimo iza
tog zahtjeva i taj zahtjev još nije ispunjen. Na Ekonomsko-socijalnom vijeću
Vlada je predložila svoj zahtjev, mi ga nismo prihvatili i zato smo na nivou
Sindikata metalaca predložili da u septembru idemo u proteste zbog ovoga
zahtjeva. Dakle, mi ne odustajemo od toga da minimalna plata bude 70 posto od
trenutne prosječne plate, bez toplog obroka i ostalih naknada. To je oko 720
maraka”, govori nam Melez.
Zakon o
minimalnoj plati traže i ostali radnici u Federaciji BiH, ali je njihov problem
što su razjedinjeni. Tako imamo situaciju da Savez samostalnih sindikata kojeg
vodi Selvedin Šatorović traži minimalnu platu od 1000 KM.
I Šatorović je
nedavno, govoreći za N1, najavio mogućnost protesta za kraj jula, pa smo pitali
Meleza da li će podržati ovaj protest, ukoliko do njega dođe.
“Ne bih posebno
komentarisao te probleme u Savezu samostalnih sindikata. Imamo na jednoj strani
19 granskih sindikata gdje smo i mi – metalci, gdje je kompletna industrija sa
svih sedam granskih sindikata, a imamo s druge strane Šatorovića s dva
sindikata bez ijednog industrijskog. Eh, sada se vi opredijelite gdje bi vi
bili da ste na našem mjestu. To je odgovor na to pitanje”, odgovor je
predsjednika Sindikata metalaca FBiH.
Nepravedno
visoki nameti
Postoji još jedan
zahtjev koji su radnici metalske industrije iznijeli pred federalnu Vladu 1.
maja, a koji ni danas nije ispunjen.
“Hitno i bez
odlaganja osloboditi privredu nepravedno visokih nameta, odnosno opterećenja na
platu koja u Federaciji iznose 70 posto”, glasio je jedan od zahtjeva radnika
metalske industrije iznesen na Međunarodni praznik rada.
Ranije smo pisali
kako poslodavci i ekonomisti godinama traže od Vlade FBiH da smanji doprinose i
poreze na rad, te da je ekonomski neprihvatljivo da poslodavac na isplaćenih
1.000 KM radniku treba isplatiti i dodatnih 700 KM državi.
No, federalnu
Vladu ne dotiču mnogo pozivi privrednika i analize i apeli ekonomskih
stručnjaka.