Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je juče izmjene Krivičnog zakona kojima se femicid – teško ubistvo žene iz rodno motivisanih razloga – po prvi put tretira kao posebno krivično djelo. Zakon predviđa kaznu od najmanje 10 godina zatvora ili dugotrajni zatvor, s mogućnošću strožeg kažnjavanja u slučajevima prethodnog zlostavljanja, zavisnosti žrtve od počinioca ili seksualnog nasilja.
Izmjene su rezultat kampanje “Nećemo umirati u tišini”, koju je vodila organizacija Glas žene iz Bihaća.
Takođe, zakon ukida mogućnost da se kazne zatvora do godinu dana za teža krivična djela zamijene novčanom kaznom.
Ovim potezom Federacija BiH jasno poručuje da rodno zasnovano nasilje neće biti tretirano kao običan prekršaj, već kao ozbiljno i sistemski sankcionisano djelo.
Gorica Ivić, direktorica Fondacije Udružene žene iz Banjaluke, pozdravlja unapređenje zakonskog okvira u oblasti nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine.
“Ovo predstavlja izuzetan normativni napredak u ovoj oblasti, a nadamo se da će i primjena zakona u praksi biti efikasna i obezbijediti zaštitu i pristup pravdi žrtvama.”
Ivić izdvaja neke od najbitnijih promjena u zakonu.
“Pored definisanja ubistva žene, normativne izmjene donose i druge značajne promjene kao što su zabrana zamjene zatvorske kazne novčanom kaznom za nasilje u porodici i krivična djela seksualnog nasilja, uvedena i su i druga krivična djela značajna za zaštitu od nasilja kao što su psihičko nasilje, uhođenje i genitalno sakaćenje”, navodi Ivić.
Što se tiče Republike Srpske, naša sagovornica kaže da se ne zna da li će i kada biti usvojen novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Trenutno je u izradi Strategija za suzbijanje nasilja u porodici Republike Srpske i predstavnice Fondacije su dio radne grupe.
U RS zakon povučen bez objašnjenja
Podsjećamo, Zakon o femicidu u Republici Srpskoj povučen je bez objašnjenja prošle godine.
Uprkos inicijalnoj podršci i usvajanju nacrta, vlasti Republike Srpske nisu nastavile proceduru donošenja zakona o femicidu, iako je zakonski rok za to istekao početkom maja 2024. godine. Zakon je trebao unaprijediti postojeće okvire zaštite od nasilja u porodici i po prvi put eksplicitno definisati femicid kao posebno krivično djelo – ubistvo žene zbog njene pripadnosti ženskom polu.
Nakon početnog usvajanja nacrta zakona, uslijedili su protesti i protivljenje konzervativnih i desničarskih organizacija koje su zakon povezivale s uvođenjem „rodne ideologije“. Usljed pritiska i bez jasnog obrazloženja, zakon nije upućen u dalju proceduru.
Povučeni nacrt predviđao je konkretne mjere zaštite žrtava, poput hitnog udaljavanja nasilnika, finansiranja sigurnih kuća i uvođenja SOS linija, kao i osnivanje savjetodavnog tijela koje bi pratilo provođenje zakona. Iako su neke od ovih mjera već prisutne u postojećem zakonodavstvu, novi zakon je trebao objediniti i proširiti mehanizme zaštite.
Uprkos tome, zakon je naišao na snažno protivljenje dijela javnosti, a vlasti su odlučile da ga povuku, čime je izgubljena prilika za sistemsku borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Istovremeno, podaci i dalje ukazuju na ozbiljan problem – broj prijava nasilja raste, a femicidi ostaju nekažnjeni kao posebna kategorija.