Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaprimio je zahtjev pravnih zastupnika osporenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u kojem traže privremenu zabranu izvršenja presude kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, a do konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Sjednica 18. avgusta bez razmatranja Dodikovog predmeta
Iz Ustavnog suda BiH potvrđeno je da će se ova institucija u narednom periodu očitovati o navedenom zahtjevu, međutim, iako je sjednica Ustavnog suda BiH zakazana za 18. avgust, na njoj neće biti razmatran zahtjev odbrane Milorada Dodika.
Otežan rad Suda zbog neimenovanja sudija iz RS-a
Sud navodi da od novembra 2022. radi u otežanim okolnostima i sa nepotpunim sastavom, jer Narodna skupština RS odbija imenovati nove sudije. Zbog toga se odluke donose samo na plenarnim sjednicama sa ograničenim brojem predmeta, dok je u radu preko 13.000 apelacija i više od deset zahtjeva za privremene mjere.
Ističu da nemaju mehanizme da otklone ovaj problem, ali pokušavaju organizacionim prilagođavanjima smanjiti negativne posljedice po rad Suda.
Dodik i vlasti RS: Sud „krnji“ i „neustavan“
Podsjećamo, vlasti u Republici Srpskoj odbijaju da imenuju sudije Ustavnog suda BiH od novembra 2022. godine, čime direktno blokiraju puni rad ove institucije. Na ovaj način, vlasti u RS nastoje izvršiti politički pritisak da se strane sudije izbace iz sastava Suda, uz tvrdnju da njihovo prisustvo krši suverenitet BiH.
RS insistira na izmjeni Ustava BiH ili zakona kako bi se promijenio način izbora sudija i isključili međunarodni sudije. Dok se to ne dogodi, odbijaju učestvovati u proceduri imenovanja.
Blokada se koristi i kao politički pritisak na nivo BiH, posebno u sporovima koji uključuju interese RS.
Ovo odbijanje uklapa se u dugogodišnju politiku SNSD-a i Milorada Dodika da osporavaju autoritet institucija BiH i da zadrže poluge političkog pritiska kroz institucionalne blokade. Međunarodna zajednica, uključujući OHR i EU, više puta je upozorila da je neimenovanje sudija kršenje ustavne obaveze RS i prijetnja funkcionisanju pravnog sistema.
U svim izjavama i komentarima vezanim za rad Ustavnog suda BiH, Milorad Dodik i vlasti u Republici Srpskoj dosljedno ga nazivaju „krnjim“ i „neustavnim“, naglašavajući da bez sudija iz RS i uz prisustvo stranih sudija on, po njihovom tumačenju, nema legitimitet.
Pravni stav dr Milana Blagojevića: Sud nije krnji
Je li Ustavni sud Bosne i Hercegovine “krnji”, kako tvrde vlasti u Republiki Srpskoj, pitali smo dr Milana Blagojevića, pravnog stručnjaka.
“Ma nije krnji, i ovo što govorim, to ne govorim ja, to govori Ustav Bosne i Hercegovine. Dakle, potpisujući Dejtonski mirovni sporazum i u okviru njega Aneks IV, Sporazuma, a to je Ustav Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, koju je u tom pogledu predstavljao tadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije, Slobodan Milošević, je ugovorila, prihvatila normu kakvu ima od 14. decembra 1995. godine sve do danas, normu Ustava, prema kojoj Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima ukupno devet sudija. Kaže dalje Ustav da dvoje sudija, bez nacionalne nominacije, bira Narodna skupština Republike Srpske sa teritorija Republike Srpske, četvoro sudija, opet bez nacionalne nominacije, bira Parlament Federacije BiH, a troje sudija, koji ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine i niti državljani neke od susjednih država, imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon obavljenih konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine.
Zbog toga, dakle, Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da Ustavni sud ima devetero sudija i da kvorum čini većina sudija. To je slovo Ustava i tu je jasno da nema nikakve obaveze Ustavni sud da ne radi dok neki od sudija da ne bude imenovan. Sve dok Ustavni sud ima ovu većinu, a to je, dakle, pet sudija”, objašnjava Blagojević
Ustavni okvir i primjer iz prakse Vrhovnog suda SAD-a
Naš sagovornik dodaje da je ovaj model preuzet iz Ustava i odgovarajućeg zakona Sjedinjenih Američkih Država o Vrhovnom sudu SAD-a.
“Tamo stoji da kvorum čini, dakle, kvorum za rad, a ujedno i kvorum za odlučivanje, čini većina sudija tog suda. Bilo je, recimo, u praksi Vrhovnog suda SAD-a prije nekoliko godina slučaj da je od devetero sudija Vrhovni sud duže od godinu dana radio sa jednim sudijom manje, koji je umro, a procedura imenovanja novog sudija je potrajala i nešto duže od godinu dana. Ali to nije činilo Vrhovni sud SAD-a krnjim, niti je značilo zabranu da taj sud u preostalom sastavu od osam sudija radi kao što je radio i da donosi odluke kao što je donosio”, pojašnjava Blagojević.
Tom analogijom, dodaje on, Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije krnji, niti je Ustavom propisano da on ne može raditi ako nisu imenovane sve sudije tog suda.
Šteta po RS zbog uporne blokade imenovanja sudija
Ističe da je “potpuno pogrešna politika koju u tom pogledu vodi Republika Srpska duže od tri godine, upornim insistiranjem na nečemu što nema ustavno utemeljenje i što je, vrijeme je pokazalo samo na štetu Republike Srpske”.
“Da je Republika Srpska imenovala te svoje sudije, pa i ukoliko bi one bile preglasane, ipak bi se, pošto je to pravo svakog sudija koji ima izdvojeno neslažuće mišenje, ipak bi se čula argumentacija tog sudije u njegovom pisanom izdvojenom neslažućem mišenju, koje može biti svojvrstan lijek i kritika većinskog mišljenja u sudu. Barem se čuje njegov glas, jer to nije glas samo tog sudije, nego je to i glas entiteta, u ovom slučaju Republike Srpske, iz koje je on izabran”,
Sve u svemu, politika koju u tom pogledu vodi zvanična vlast u Republice Srpskoj već nekoliko godina je apsolutno pogrešna i neće postići ono što se priča narodu da se želi postići, da odu inostrane sudije iz ustavnog suda Bosnije, zaključuje Blagojević.
“Na ovaj način na koji to radi vlast u Republice Srpskoj, ona će proizvesti samo suprotan efekt, u smislu da takvo nazivanje Ustavnog suda ‘krnjim’ sudom daje legitimitet onima koji tvrde da te sudije inostrane moraju biti obavezno u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine”, kaže Blagojević.
Nedosljednost Dodika u odnosu prema Ustavnom sudu
Dodaje da je Dodik pokazao da nije dosljedan u svojoj politici, jer se sada obraća za pomoć upravo sudu koji ne priznaje.
“Nedosljedan je Dodik i oni koji idu za njim kada tvrdi da je Ustavni sud, navodno, krnji, a obraća se sada tom Ustavnom sudu. Pa, zašto se obraća nečemu što on smatra krnjim? Nije dosljedno, nije principijalno, nije ljudski nazivati nekoga krnjim, a onda tražiti nešto od toga što je krnje”, ocjenjuje Blagojević za Buku.