Jedna od najvećih obaveza
koja je bila pred vlastima u Bosni i Hercegovini nije ispunjena. Radi se,
naravno, o uspostavljanju funkcionalnog zdravstvenog sistema u kojem bi svaki
građanin imao pravo na adekvatno liječenje, tretmane i sve ono što ide uz osnovna
ljudska prava. Posljednjih mjeseci svjedoci smo brojnih protesta pacijenata u
Federaciji BiH koji spadaju u kategoriju teško oboljelih samo iz razloga jer
Vlada ne poštuju zakone i ne uplaćuje adekvatan iznos novca Fondu solidarnosti
iz kojeg se liječe teško oboljeli.
Krajnje je vrijeme da se ovaj
problem riješi, jer su liste čekanja svakim danom duže, a mnogi pacijenti zbog
nedostatka novca lijek i ne dočekaju.
Umjesto namjenski, novac
od akciza ide u budžet, a kasnije…
A novca za ovu svrhu bi
moralo biti. Isto onako kako ga ima iz godine u godinu za razne skupocjene
automobile političkih funkcionera, njihove reprezentacije i ostale besmislene
privilegije koje uživaju iz budžeta kojeg pune građani.
Kako bi se entitetski fondovi
solidarnosti efikasnije punili, prije nekoliko godina u Parlamentarnoj
skupštini BiH pojavila se inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama, kojom bi se
5 posto iznosa od prikupljenih akciza na duhan i duhanske prerađevine izdvajalo
za liječenje teško oboljelih. No, te 2019. godine parlamentarce ova ideja nije
zanimala, pa Prijedlog izmjene Zakona o akcizama nije prošao ni komisijsku
fazu, odnosno nije nikad ni stigao na dnevni red sjednice.
Utrošak novca od akciza u
Bosni i Hercegovini je problem koji niko do sada nije želio da riješi. Naime,
Uprava za indirektno oporezivanje BiH prikuplja akcize na razne proizvode, a
sav novac ide u budžet, bez jasne namjenske potrošnje. Iz istog budžeta se
finansiraju političke stranke, isplaćuju se plate administraciji i slično.
Prirodno bi bilo da se novac
od akciza troši namjenski, pa bi shodno tome novac od akciza na duhan trebao
ići u zdravstvo, izgradnju bolnica, nabavku opreme, lijekova, liječenje teško
oboljelih. Međutim, to u Bosni i Hercegovini nije slučaj.
A novca od akciza na duhan se
toliko prikupilo posljednjih godina da nijedna majka ne bi imala potrebe
prikupljati novac za svoje dijete, samo da je on trošen namjenski.
Preko 10 milijardi KM
skupljeno od 2010. godine
Od
2010. godine, od kada se prikupljaju akcize na duhan, do danas je prikupljeno
preko 10 milijardi maraka po ovom osnovu. Podaci su ovo Uprave za indirektno
oporezivanje BiH.
“U deset mjeseci 2023. godine
prihodi po osnovu akciza na duhan i duhanske prerađevine iznosili su 805,6
miliona KM, dok je u istom periodu 2022. godine prikupljeno 804,8 miliona
KM. Osnovni razlog zašto prihodi od akciza na duhan i duhanske prerađevine nisu
značajnije veći u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu je izmjena zakonske
legislative, kojom u 2023. godini obaveza plaćanja akcize na duhan i duhanske
prerađevine nije više odmah pri preuzimanju akciznih markica, već je taj rok
pomjeren i sada se plaća prilikom uvoza ovih proizvoda u BiH zajedno sa
plaćanjem ostalih uvoznih dažbina”, kazali su za Buku iz UIOBiH.
U toku cijele 2022. godine ukupni
prihodi po osnovu akciza na duhan i duhanske prerađevine iznosili su 936,9
miliona KM, i bili su veći za 124,7 miliona KM u odnosu na prihode
prikupljene po ovom osnovu u 2021. godini kada je UIO ukupno prikupila 812,2
miliona KM. Sličan iznos kao prošle, očekuje se i na kraju ove godine.
Kada se izračuna pet posto od
godišnjih prihoda po navedenom osnovu, od 40 do 45 miliona KM godišnje
bi se moglo izdvajati za liječenje teško oboljelih. Ukoliko bi političari bili
barem malo razumni, pa donijeli odluku da se izdvaja 10 posto, u entitetske
fondove solidarnosti bi mogli ići oko 90 miliona KM godišnje.
Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu
potrošača “Futura”, kaže kako bi bilo prirodno da se izdvaja i mnogo više od 10
posto za liječenje teško oboljelih.
“Možda čak bi trebalo da ide sav
novac od akciza na duhan za liječenje teško oboljelih, jer u nekim evropskim
zemljama akcize na duhan i alkohol idu kompletne u zdravstvo i obrazovanje.
Akcize su namjenska sredstva, međutim, kod nas se to ne troši namjenski. Isto
kao što su akcize na gorivo trebale biti za izgradnju puteva. Jednostavno, nema
se više ko boriti za to”, ističe za Buku Bago, te upozorava na broj oboljelih
koji čekaju lijek.
“Ono što je zabrinjavajuće je da
trenutno imamo 1.700 teško oboljelih naših sugrađana koji čekaju liječenje vani.
Iz Fonda solidarnosti opet nisu uplatili novca koliko treba. Fond solidarnosti
je dobio sada 10 miliona KM više, ali je trebao dobiti 200 miliona. Pitanje je
koliko će od tih 1.700 teško oboljelih, za koje niko ne zna, i umrijeti
čekajući novac za lijek. Nevjerovatno je da je naša realnost postala da niko
nije osjetljiv na ovo”, jasan je Bago.
Fondovi nemaju dovoljno novca pa
građani skupljaju SMS porukama
Zastupnica u Parlamentu BiH Aida
Baručija svjesna je bila u kakvom su stanju fondovi solidarnosti, pa je
2019. i predložila da 5 posto od akciza na duhan ide za liječenje teško
oboljelih. Pitali smo je da li će isto predložiti i u ovom mandatu.
“Ja svakako nisam odustala od tog
prijedloga za izmjenu i dopunu Zakona o akcizama i zaista se pokazalo da je taj
novac prijeko potreban za liječenje teško oboljelih i da su fondovi
solidarnosti u neku ruku prazni, kada govorimo o potrebama naših građana.
Građani predaju zahtjeve uredno, ali fondovi ne mogu sve ispoštovati zbog
nedostatka novca i onda su ljudi primorani da traže pomoć putem Pomozi.ba,
putem raznih humanitarnih akcija koje se provode skupljanjem novca SMS
porukama, a nerijetko i kutijama za dobrovoljne priloge. To je nešto što se
mora riješiti institucionalno, i mislim da je pet posto od akciza neki minimum
koji se mora izdvojiti za liječenje oboljelih”, govori za Buku Baručija.
Navodi kako je parlamentarnu većinu
pustila da se u ovom periodu pozabavi obavezama na putu ka EU, te da čeka
idealan trenutak za ponovno upućivanje ovog prijedloga.
“Uskoro ću to kolegama ponuditi, da
ne budem sama potpisnica, nego da im ponudim svima u Parlamentu, ko god želi da
potpiše, i da idemo s tim prijedlogom u proceduru. Novac bi se dijelio onako
kako treba, za dva entiteta i Brčko distrikt i niko ne bi bio uskraćen. Ukoliko
bi ove izmjene usvojili, svako ko preda zahtjev, mogao bi mu biti izdvojen
novac iz fonda za liječenje, da li u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu.
Trenutno se ne uspijeva skupiti dovoljna količina novca i ne uspijevamo spasiti
svu djecu”, podvlači Baručija.
Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Parlamentu BiH,
smatra kako je ideja za izdvajanje novca od akciza za liječenje teško oboljelih
korisna.
“Tačno je da treba tragati za
rješenjem koje će nam omogućiti da se akcize troše namjenski. Ako se tiču
duvana, da idu direktno za liječenje ljudi, za rijetke bolesti, odnosno za
zdravstveni sistem. Svjedoci smo da kod nas prikupljeni novac od akciza najmanje
ide za ono za šta je namijenjen. Ovdje se radi o opštem prikupljanju u budžet i
upitno je na koji način se ta sredstva troše. Treba razmisliti o ovome i
omogućiti da barem jedan dio novca od akciza ide tamo gdje je i logično da
ide”, kaže za Buku Borenović.
Dodaje kako treba iskoristiti svaki
dan kako bi se što prije došlo do izmjene Zakona o akcizama koja bi omogućila
pravedniju raspodjelu novca.
“Ovo su rješenja koja ne treba da
imaju bilo kakav politički prizvuk i koja trebaju dobiti podršku svih stranaka.
Toliko se barem može uraditi ako postoji dobra volja. Pogotovo u oblasti
indirektnog oporezivanja se mogu napraviti konkretne stvari i ja očekujem da će
u narednom periodu biti još dobrih prijedloga koji će proći parlamentarnu
proceduru”, zaključuje Borenović.