Da li je prostor osvijetljen noću? Da li
je prolaz dovoljno širok za dječija kolica? Da li postoje sigurnosne kamere na
mjestima gdje se ne kreće veliki broj ljudi? – neka su od pitanja na koja su
Banjalučanke pokušale dati odgovor tokom šetnji za procjenu bezbjednosti javnih
prostra, organizovanih u sklopu šire inicijative “Sigurni gradovi i sigurni
javni prostori u Banjaluci” koju, uz podršku Švedske, realizuje UN Women BiH u
partnerstvu sa Gradom Banja Luka i lokalnim nevladinim organizacijama. Riječ je
o prvoj takvoj inicijativi u BiH, koja, pored toga što radi na promjeni stavova
o seksualnom uznemiravanju, posebnu pažnju posvećuje i inkluzivnom, rodno
osviještenom urbanizmu.
Šetnje, od kojih je jedna održana u noćnim
satima na prostoru glavne željezničke i autobuske stanice, a druga tokom dana, u
blizini fakultetskih zgrada, u budućnosti će rezultirati konkretnim nalazima i
preporukama za poboljšanje sigurnosti ovih javnih prostora. Preporuke će UN
Women predstaviti Gradu Banja Luka, objašnjava Nađa Hasanović, koordinatorica
za prevenciju nasilja nad ženama pri UN Women BiH.
“Namjera nam je da Grad Banja Luka prepozna
važnost dokumenta i provede ga tako što će narednih godina uvrstiti budžetska
sredstva za provedbu određenih preporuka. U nastavku ćemo razviti i smjernice
za korištenje šetnji kao alata za procjenu sigurnosti i prilagođavanje javnih
prostora potrebama žena s ciljem da ih gradska administracija i ostali akteri
koji se bave urbanim planiranjem dugoročno koriste kao svakodnevnu praksu u promišljanju i
dizajniranju javnih prostora.” Hasanović dodaje i kako je plan da se u
budućnosti inicijativa proširi i na druge gradove u BiH.
U šetnjama su učestvovale predstavnice
nevladinih organizacija i studentice Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog
fakulteta u Banjaluci. Jedna od njih, 22-godišnja Jelena Mamlić, vjeruje da
arhitekti i arhitektice mogu učiniti mnogo na kreiranju bezbjednih prostora za
sve građane i građanke. Ipak, na njenom fakultetu segment rodno odgovornog
planiranja je često zanemaren.
“Svaki put kada započinjemo neki projekat
pričamo o toj temi, ali se ona kroz samu realizaciju negdje zametne, zaboravi.
Uglavnom se fokusiramo na sam estetski izgled objekta, a izgubi se vizija kakav
je to prostor za ženu.”
Gradove su gradili muškarci po mjeri
muškaraca
Kako bi ključni akteri dobili što više
informacija o rodno osviještenom urbanom planiranju, šetnjama je prethodio i
trening za predstavnike i predstavnice gradske uprave, nevladinog sektora i
Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Glavna predavačica na treningu,
Kathryn Travers, stručnjakinja za pitanja roda, sigurnosti i urbanog razvoja koja
radi kao specijalistkinja pri odjelu za sprečavanje nasilja nad ženama u UN
Women u New Yorku, objašnjava da bi za rodno osviješteno planiranje bilo važno,
na prvom mjestu, imati više žena na pozicijama odlučivanja.
“U historiji izgradnje gradova, većina osoba
koje su bile uključene u taj proces kao inžinjeri, arhitekte, političari,
donosioci odluka, osobe koje su odlučivale o budžetu, su bili muškarci. Na taj
način, nenamjerno, gradove su izgradili muškarci za muškarce.”
Travers objašnjava da je u procesu
transformacije gradova u sigurne i inkluzivne zajednice važno paralelno
osnaživati žene i djevojčice, kao i druge važne aktere.
“Trebamo
graditi kapacitete lokalnih aktera i donosioca odluka, uključujući izabrane
predstavnike, da razumiju zašto je važno uključiti žene i djevojčice, i to je
zaista paralelan rad koji vodi do tačke u kojoj ćemo imati komunikaciju i
otvorenost za promjene”, zaključuje Travers.
Učesnica
treninga, Marija Dejanović Vilhelm, iz Odjeljenja za komunalne poslove Grada
Banjaluka smatra kako su potrebe svih korisnika javnog prostora neprikosnovena
stavka u procesu planiranja. U svom dosadašnjem radu na pozicijama planiranja,
urbanizma, projektovanja a trenutno i nadzora, imala je priliku da ukazuje na
važnost i koriguje prostorne elemente prema kriterijumima opće sigurnosti.
„Trening
je bio zanimljiv u delu otvorenih debata i grupnog rada gde smo i praktično
mogli da pokažemo kako pristupamo rešavanju navedene problematike kroz prizmu
javne ustanove, a ostali učesnici kroz prizme obrazovne ustanove i običnih
građana.“
Banjaluka je
izabrana kao prvi grad u BiH za pilot testiranje inicijative zbog već
prepoznate posvećenosti ovog grada javnoj sigurnosti, pitanjima rodne
ravnopravnosti, institucionalnih mehanizama zaštite od rodno zasnovanog
nasilja, ali i jake mreže nevladinih organizacija koje se bave pravima žena. Upravo
u saradnji sa jednom od organizacija, Udružene žene Banja Luka, u ranijoj fazi
inicijative razvijena su dva važna dokumenta: Smjernice za pružaoce
usluga u adresiranju seksualnog uznemiravanja i nasilja u javnom prostoru i Mapiranje potreba, usluga
i dostupnih servisa podrške u Banjaluci.
Aktivnosti
koje se realizuju u Bosni i Hercegovini dio su globalne UN Women incijative
“Sigurni gradovi i sigurni javni prostori“. Uključivanjem u ovu značajnu
inicijativu Banjaluka je postala jedan od više od 50 gradova širom svijeta koji
dijele viziju da će javni prostor budućnosti biti inkluzivan i pripadati svima.