Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u petak da Hrvatska podržava zemlje “zapadnog Balkana” u pristupanju Evropskoj uniji, ali pod uvjetom da ispune kriterije koje postavlja Brise, te da se njihove vanjske politike usklade s onima EU-a.
“EU ostaje otvorena za sve zemlje ‘Zapadnog Balkana’, ali njihovo buduće članstvo i perspektiva ovisi o vlastitim postignućima i provođenju reformi, te ispunjenju kriterija i mjerila. Kao što je Hrvatska to isto učinila prije više od 11 godina odradivši težak posao”, rekao je Grlić Radman za TV Beč.
On se u petak u sklopu inicijative “Prijatelji Zapadnog Balkana” sastao u Austriji s ministrima vanjskih poslova BiH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.
“Kada govorimo o nekim zemljama zapadnog Balkana važno je reći da njihova vanjska politika mora biti 100 posto usklađena, u potpunosti, s evropskom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom”, rekao je nakon sastanka održanog u srednjovjekovnom samostanu Stift Gottweig, udaljenom 75 kilomatera od Beča.
Sastanku zatvorenom za medije prisustvovali su i ministri vanjskih poslova Austrije, Slovenije, Italije, Češke, Slovačke i Grčke koje su članice EU-a.
“Prijatelji Zapadnog Balkana” je inicijativa koju je 2023. pokrenuo austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenber “u cilju pružanja podrške postupku proširenja EU-a”. Prvi takav sastanak bio je održan prije četiri mjeseca u Rimu.
“Ovo je bio drugi sastanak na kojem smo čuli poglede tih zemalja i njihova postignuća (u procesu pristupanja)”, izjavio je Grlić-Radman.
Crna Gora, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija i Albanija kandidati su za članstvo u EU.
“Želimo im pomoći svojim iskustvom i svojom ekspertizom. Važne su sigurnost i promocija regionalne sigurnosti, te dobrosusjedski odnosi. To je temelj”, napomenuo je hrvatski ministar.
Rekao je da se “potrebno suočiti s prošlošću” i “ne posezati za nekim temama koje mogu još više proširiti otvorene rane raspada bivše države (Jugoslavije)”.
“Potrebno se okrenuti budućnosti i naravno riješiti otvorena pitanja, ali u duhu dobrosusjedskih odnosa i sukladno vladavini prava sadržanih u 23. i 24. poglavlju (pristupnog postupka s EU)”, izjavio je Grlić Radman.
Poručio je da za zemlje “Zapadnog Balkana” neće biti “prečica” i “političkih puteva”, nego “pravnih” koje propisuje EU.
Ministri su razgovarali i o potrebi jačanja cestovne, željezničke i plovidbene infrastrukture.
“Ona će imati utjecaja na sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana i na jačanje slobodnog zajedničkog tržišta”, rekao je hrvatski ministar.
Podsjetio je okupljene na “potrebu snažnije energetske diverzifikacije” i stjecanja neovisnosti o trećim zemljama.
“Prije svega o Rusiji”, naglasio je Grlić Radman. “A Hrvatska tu može poslužiti kao model. Ona je već postala energetsko čvorište za širu regiju (…) Slovenije, Mađarske , Slovačke , Italije i Njemačke”, dodao je.
Rekao je da Hrvatska želi “pomoći” zemljama zapadnog Balkana da i one smanje istu ovisnost.
“Za Hrvatsku je zato važna provedba projekta Južne interkonekcije koja bi vodila prema BiH”, rekao je.
Grlić Radman je prethodno bio i na sastanku ministara vanjskih poslova 14 podunavskih zemalja.
Ministri Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Moldavije i Ukrajine sastali su se na svom godišnjem forumu, a domaćin je bila Austrija. Te zemlje od 2011. godine surađuju u sklopu političkog okvira “Strategija Europske unije za podunavsku regiju” (EUSDR), u kojem je Europska komisija savjetnik. Austrija do kraja godina predsjeda tim okvirom.
Austrijski dužnosnici rekli su novinarima da je toj zemlji proširenje EU-a na jugoistok jedan od prioriteta vanjske politike zbog tradicionalnih veza s tim dijelom Europe i širenja tržišta za austrijske kompanije.