Identičan stav nedavno je donio i Doma naroda parlamenta BiH.
U prilogu akta Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH, koji je danas razmatrala Komisija, dostavljen je i zahtjev Centralne izborne komisije BiH za autentično tumačenje Izbornog zakona BiH, u kojem, između ostalog, stoji pitanje kako primijeniti odredbu člana 2.2. stava 4 Izbornog zakona kada izborna komisija, odnosno birački odbor broji tri člana, jer je od tri člana nemoguće obezbijediti najmanje 40 odsto manje zastupljenog pola.
Navedeno je, takođe, CIK da odredba člana 74. stava 1 nije u potpunosti provodiva, jer, ukoliko se i obezbijedi multietničnost tako da se omogući zastupljenost konstitutivnih naroda, uključujući i ostale, u izbornoj jedinici za koju se organ osniva, vodeći računa o posljednjem popisu stanovništva provedenom na nivou BiH, nemoguće je obezbijediti ravnopravnu zastupljenost polova i obezbijediti najmanje 40 odsto jednog pola, ako organ broji tri člana.
I odredba iz člana 4.9. stava /4/ za CIK je kontradiktorna, jer je nemoguće obezbijediti najmanje 40 odsto manje zastupljenog pola od ukupnog broja kandidata na listi prema načinu rasporeda pola koji je manje zastupljen na kandidatskoj listi, ukoliko lista broji osam kandidata.
S obzirom na to da su navedene odredbe Izbornog zakona BiH nedovoljno jasne, Savjet ministara BiH je predložio, a Komisija prihvatila da ih treba tumačiti na sljedeći način: Ukoliko se prilikom primjene navedenih odredaba Izbornog zakona BiH i izračunavanja postotka u tim slučajevima dobije broj s decimalnim završetkom do 0,5, taj broj će se zaokružiti na najbliži manji cijeli broj.
Takođe, ukoliko se prilikom izračunavanja postotka dobije broj s decimalnim završetkom 0,5 i više, taj broj će se zaokružiti na najbliži veći cijeli broj, zaključeno je na Komisiji.
Ustavnoravna komisija podržala je Izvještaj o radu Komisije za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, kao i nastojanja i inicijative za kadrovsko i materijalno jačanje ove agencije.
Članovi Ustavnopravne komisije istakli su da nisu zadovoljni stanjem na planu borbe protiv korupcije u BiH, zbog čega treba intenzivirati realizaciju mjera iz Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije za period 2009 – 2014. godina.
Komisija je dana utvrdila i da Prijedlog zakona o elektronskom dokumentu ima ustavni osnov i da je u skladu sa pravnim sistemom BiH.
Predsjedavajući Komisije Šefik DŽaferović prenio je članovima Komisije upozorenje predstavnika Direkcije Savjeta Evrope za informaciono društvo i akciju protiv kriminala i predstavnika Komiteta eksperata Savjeta Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti /Manival/.
Prema njegovim riječima, Manival insistira da zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti mora što prije biti donesen u BiH, jer bi se, u suprotnom, BiH mogla suočiti sa “nesagledivim ekonomskim posljedicama” i stavljanjem na listu onih država koje “predstavljaju ozbiljnu prijetnju po globalni finansijski sistem”.
Predstavnik Ministarstva pravde BiH rekao je da se, s tim u vezi, izmjene i dopune Krivičnog zakona nalaze u parlamentarnoj proceduri i da će uvažavati preporuke Manivala, pri čemu su članovi Ustavnopravne komisije naglasili da Savjet ministara treba što prije da utvrdi prijedlog tih zakonskih rješenja.