Humanitarna organizacija “Merhamet” jedna je od najstarijih organizacija ovog tipa na Balkanu, a ove godine puni svojih stotinu i deset godina postojanja. Pokrenut je prije Prvog svjetskog rata, na inicijativu članova muslimanskog zanatlijskog udruženja “Hurijet” u Sarajevu, koji su osnovali “prosijački fond”, a jedini cilj bio je da dobrostojeći građani pomognu socijalno ugroženom stanovništvu. Kasnije je 1913. godine iz ove inicijative nastala i organizacija “Merhamet”, koja pomaže ugroženom stanovništvu BiH sve do danas.
“Merhamet” je u posljednjim ratnim sukobima u Bosni i Hercegovini pomagao svim građanima, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. On u Bosni i Hercegovini ima više svojih odbora, a novinar magazina Buka razgovarao je sa Jasminom Spahićem, direktorom regionalnog odbora “Merhamet” Banja Luka. Od gospodina Spahića sazali smo više o aktivnostima ove humanitarne organizacije, koja je ugroženom stanovništvu potrebnija nego ikada, a vrijeme je i ramazanskoga posta, pa je “Merhamet” pokrenuo i aktivnosti na obezbjeđivanju iftara za naše socijalno ugrožene sugrađane islamske vjeroispovijesti.
“Imamo tri narodne kuhinje Merhametove, gdje svaki dan pripremamo više od četiri stotine obroka, a one se nalaze u Banjaluci, Bosanskoj Dubici i u Bosanskom Novom. Obezbjeđujemo i prehrambene pakete za preko pet stotina porodica, a pomažemo svima, bez obzira na ime, vjersku i nacionalnu pripadnost. Aktivnost je trenutno velika oko podjele ramazanskih paketa. Svaki dan, između stotinu i stotinu pedeset iftara dopremamo na kućne adrese. Ja pozivam sve ljude koji su u mogućnosti da pomognu našim projektima”, rekao je Spahić na početku razgovora.
Donatori projekata na kojima radi udruženje “Merhamet” uglavnom su nevladine organizacije, pojedine državne institucije i fizičko-pravna lica.
“Ono što je otežalo rad naših kuhinja ovih dana su upravo ova enormna poskupljenja struje, vode, osnovnih životnih namirnica, ali mi pokušavamo da se borimo i apelujemo na ljude dobre volje da i oni pripomognu. Što se tiče naših ljudi koji žive izvan BiH, oni i te kako pomažu. Velika pomoć nam stiže od “Merhameta” iz Njemačke, koji je obezbijedio za regionalne potrebe kombi vozilo, koje košta dvadeset hiljada maraka. Obezbijedili su trideset paleta drva za Banjaluku, Bosansku Dubicu i Bosanski Novi. Po dva metra drva smo obezbijedili za trideset porodica koje žive na rubu egzistencije. Podržavaju rad kroz projekte iftara, ramazanskih paketa i slično”, naglasio je Spahić.
Kada su u pitanju međuljudski odnosi u BiH, Spahić je mišljenja da među običnim ljudima ne postoje problemi i da svi, bez obzira na vjeru i naciju, imaju jednake probleme, a to je da prebrode ekonomsku krizu i izbore se za bolju egzistenciju svojih porodica.
“Međutim, institucije treba malo više da povedu računa o građanima i, ako su Bošnjaci konstitutivan narod, a po Ustavu jesu, onda treba ta prava da ostvaruju kroz zapošljavanje i kroz ravnopravnu raspodjelu budžeta. Mislim da tu imamo problem, ali da će on u budućnosti biti riješen. Mi smo, po stupanju na dužnost novog potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića, stupili sa njim u kontakt i obavili sa njim razgovor, a razgovor smo obavili i sa potpredsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Mirsadom Duratovićem. Od njih smo dobili obećanje da će pomoći našu organizaciju i porodice koje žive na rubu egzistencije. Ipak, gospodin Duraković još uvijek nije dobio odobrenje za korištenje budžeta od dva i po miliona konvertibilnih maraka koji mu je obećan. Očekujemo da će to biti što prije kako bi naši projekti bili operativni. “Merhamet” ima u budžetu Republike Srpske svoju budžetsku stavku oko šezdeset hiljada maraka na godišnjem nivou, ali mi smo sa potpredsjednikom entiteta Durakovićem pokrenuli inicijativu da ta sredstva budu povećana. Dobili smo načelna obećanja da će se on založiti da će za iduću godinu ovaj budžet biti povećan na dvije stotine hiljada maraka”, kazao je sagovornik.
Kad je u pitanju kultura, “Merhamet” nema ingerencije da može raditi projekte vezane za tu oblast, ali ostvarili su kontakte sa nekoliko organizacija koje se bave kulturom, a jedna od njih je Bošnjačka zajednica “Preporod” iz Banjaluke.
“Imamo u planu da poslije Ramazana i Bajrama organizujemo svečanost u Banjaluci povodom obilježavanja stotinu i deset godina postojanja “Merhameta” i predložili smo organizaciji “Preporod” da u jednom periodu organizujemo svečanosti tipa veče sevdaha, veče kulture Banjaluke, kako bi ovaj grad zablistao sjajem koji je oduvijek imao. Pokušaćemo uključiti i druge organizacije koje nemaju u svom programu njegovanje bošnjačke kulture. Tim zajedničkim angažmanom približićemo jedinstvenu kulturu Bošnjaka, a samim tim i Bosne i Hercegovine. Mi smo ovdje vijekovima i ne vidim razloga da to može bilo kome smetati. To bi bio jedan veoma lijep događaj, koji bi grad prikazao o lijepom svjetlu. To je najbolji način da otklonimo barijere koje dijele narode Bosne i Hercegovine u tom nekom političkom aspektu”, pojasnio je Spahić.
Našeg sagovornika na kraju smo pitali i za mišljenje u vezi sa ogromnim odlaskom građana iz Bosne i Hercegovine.
“Ono kako ja gledam sa svoga stajališta je da je upravo problematika tih teških političkih tema najveći uzrok odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine. Ljudi ne odlaze više iz ove zemlje zato što im je ugrožena egzistencija. Ja sam sa mnogo ljudi razgovarao koji napuštaju svoje domove i oni su mi rekli da oni odlaze iz sigurnosnih razloga i zbog čitave ove hajke oko nekih političkih tema koje u ovom momentu nisu bitne. Mislim da ljudi zbog tih tema i takve političke situacije odlaze iz BiH. Puno ljudi je nekad odlazilo individualno, ali danas odlaze sa svojim porodicama. Prodaju svoje stanove, kuće i imovinu, da se nikada ne vrate i mene je strah kada je u pitanju taj odliv stanovništva i odlazak ljudi. Da bi zaustavili odliv stanovništva, moramo da se posvetimo prije svega razvoju ove zemlje i da omogućimo mladim ljudima da žive od svog rada i da im pomognemo oko toga da započnu i svoje privatne poslove. Ne odlaze sa ovih prostora samo Bošnjaci, već odlaze i pripadnici drugih naroda. Razlog kod njih je isti, a to je politička nestabilnost i osjećaj nesigurnosti. Mi moramo od Bosne i Hercegovine napraviti državu bez tih teških tema, okrenutoj ekonomiji i budućnosti”, objasnio je Spahić.