U prijedlogu prostornog plana Federacije BiH planirana Jadransko-jonska autoput, kao međunarodni infrastrukturni objekt, omogućila bi kvalitetniju vezu sedam država Jadransko-jonske inicijative (Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke). Susjedne države su definirale trasu tog autoputa koja je kroz Hrvatsku većim dijelom i izgrađena.
Na nivou državnih ministarstava BiH i Crne Gore dogovoreno je da, imajući u vidu veliki strateški značaj tog projekta, što prije bude usklađena dinamika i da se intenzivira realizacija.
Iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja navode da je mogući koridorski pravac Jadransko-jonske autoceste na teritoriju FBiH razmatran u okviru “Prostorno-prometne studije cestovne mreže Hercegovačko-neretvanske županije” iz 2006.
Od granice s RH, Bijača – Zvirovići, do čvorišta Počitelj, planirana trasa se poklapa s trasom autoputa na koridoru Vc, a dionica autoputa Bijača – Zvirovići je izgrađena i u upotrebi.
U nastavku, planirana trasa se pruža pravcem Hutovo – Zavala – Trebinje, prolazeći sjeverno od Parka prirode “Hutovo blato”.
Iz Federalnog ministarstva prostornog uređenja ističu da bi Jadransko-jonskim koridorom bio pojačan geosaobraćajni značaj krajnjeg juga Federacije Bosne i Hercegovine i izlaza na more, što bi pospješilo njegov razvoj, posebno Mostara kao značajnog regionalnog središta.