Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije u obraćanju Evropskom parlamentu 12. marta ove godine tvrdi da je činjenična analiza najnovijih dešavanja dala vrlo jasnu sliku napretka BiH na putu evropskih integracija.
„Od naše odluke o dodjeli kandidatskog statusa, Bosna i Hercegovina je napravila impresivne iskorake. Ostvareno je više napretka za nešto više od godinu dana nego u više od jedne decenije. Prije svega, Bosna i Hercegovina je sada u potpunosti usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, što je ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja. Drugo, zemlja usvaja važne zakone, poput sprečavanja sukoba interesa koji je bio u zastoju sedam godina, a koji je sada usvojen, te zakona o suzbijanju pranja novca i finansiranja terorizma. Treće, upravljanje migracijskim tokovima se dalje unapređuje, a sada je spreman i početak pregovora o sporazumu s Frontexom nakon što je Predsjedništvo odobrilo pregovarački okvir. Četvrto, Ministarstvo pravde pristalo je da u domaće krivične evidencije uvrsti presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. I peto, u dijelu koji se tiče dijaloga i pomirenja, upravo je postao operativan novi upravni odbor za izgradnju mira“ – rekla je Von der Leyen, dajući preporuku da se otvori status pregovora.
U izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine dominantna je kritika za postupke administracije i birokratije entiteta Republika Srpska.
„Kako je navedeno u ranijim izvještajima, entitet Republika Srpska i dalje ne priznaje odluke Ustavnog suda, uključujući i odluke kojima se ukidaju entitetski zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika, kao i o neustavnosti određenih odredbi entitetskog Krivičnog zakonika o kleveti. U decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakona o imunitetu koji bi, ukoliko bude u cijelost usvojen, umanjio odgovornost političkih predstavnika i doveo u pitanje pravnu sigurnost. Nadalje, u decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakona o referendumima i građanskim inicijativama koji bi, ukoliko bude u cijelosti usvojen, osigurao pravni osnov za zasebnu izbornu administraciju u ovom entitetu. Kako je ranije izviješteno, premda je ukupni pravni i regulatorni okvir najvećim dijelom u skladu s pravnom stečevinom EU-a, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju Nacrt zakona koji targetira aktere civilnog društva kao „strane agente“, a koji bi, ukoliko bude u cijelosti usvojen, predstavljao korak unazad“ – navedeno je u izvještaju o napretku.
Evropska komisija primjećuje da Veliko vijeće Ustavnog suda više ne funkcioniše, što ima značajne posljedice po efikasnost Ustavnog suda. „Kao što je već navođeno u izvještajima, zakonodavna tijela oba entiteta trebale bi bez odlaganja imenovati sudije na upražnjena mjesta i osigurati puni sastav Ustavnog suda“ – sugeriše Evropska komisija.
Pozitivnu ocjenu Bosna i Hercegovina dobija u segmentu usklađenosti vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, signalizirajući svoju jasnu opredijeljenost evropskom putu.
Tanja Topić, politička analitičarka i šefica banjalučke kancelarije Fondacije Friedrich Ebert, kaže da izvještaj o napretku šalje veoma zbunjujuće poruke koje stižu od Evropske komisije.
„Nakon dobijanja kandidatskog statusa imali smo političke agende euroskepticizma. Slušali smo poruke da EU nije alternativa, da će se raspasti prije nego BiH postane njena članica. Širile su se inicijative da BiH postane članicom BRICS-a i tako u nedogled. Iz same BiH šalju se poruke da je politka sankcija prema Rusiji usklađena sa politikom EU, istovremeno imamo disonantne tonove koji govore da to nije slučaj. Pitanje je kome vjerovati, jer te poruke izazivaju upitnike među samim građanima koji prate politička zbivanja i prilike. Stvar je interpretacije i ugla iz kojeg se interpretira, a naučili smo da u BiH svako ima svoju interpretaciju pa to dodatno dovodi do nesporazuma i nesuglasila“ – kaže Topić.
Topić upozorava da ne postoji jedinstveni front onih koji vrše pritisak na političke autoritete i na vlast vezano za evropski put i da to omogućava i specijalna tumačenja posebnih raskoraka u evropskom putu.
„Unatoč koracima nazad, restriktivnim zakonima poput rekriminalizacije klevete, BiH je dobila zeleno svjetlo. Tu postoji raskorak između vrijednosti koje zagovara Evropska unija i onog što se dešava u BiH, jer se to ne nalazi u korelaciji. Tu bih stavila težište razmatranja: da li su vrijednosti koji su temeljni principi EU za koje se zalaže ispoštovani u BiH, ili evropski zvaničnici zatvaraju oči pred jasnim kršenjem tih vrijednosti“ – kaže Topić.
Podijeljenost unutar same BiH postoji i u različitim pogledima na ratove koji se dešavaju u našem neposrednom geopolitičkom okruženju, objašnjava Topić.
„Ratovi i napadi se u jednom dijelu zemlje podržavaju uz argumentaciju da su napadnute strane zaslužile to što im se dešava jer nisu vodile računa i reagovale na prijetnje i upozorenja koja su dolazila iz zemalja koje su izvršile napade. Na jednoj strani strani imamo podršku „humanom pristupu“ Ruske Federacije u ratu u Ukrajini, a na drugoj strani potpunu podršku Ukrajini. Na svim stranama imamo narative koji su odličan instrument za indoktrinaciju stanovništva“ – zaključuje Topić.
Darko Brkan, predsjednik Udruženja građana „Zašto Ne“ iz Sarajeva, organizacije koja je članica Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, tvrdi da je evropski put jedini koji može donijeti do relaksacija odnosa i politika u državi.
“Mslim je da je napredak BiH na EU putu koji svjedocimo ovih dana jedna kombinacija okolnosti u kojima postoji spremnost unutar Evropske unije da se Bosni i Hercegovini da do znanja da postoji interes da BiH bude dio evropske porodice zajedno sa ostatkom regiona, te činjenice da i institucije BiH mogu napraviti ograničene korake na ovom putu ukoliko se kriteriji dovoljno spuste. Ono što je činjenica da ce nastavak ovog puta biti daleko teži i kompleksiniji i da za njega ni u kojem slučaju neće biti ni blizu dovoljna dosadašnja dinamika. Na ovom putu ćemo se morati riješiti retrogradnih politika i diskriminacije koja čini suštinu našeg političkog sistema, stranih uticaja, korupcije, uspostaviti vladavinu prava i proći kroz dosta jako složenih reformi koje ce biti bolne za dosta ljudi koji trenutno obnašaju vlast u BiH. Ali ja se u svakom slučaju nadam da će ove poruke koje dobijamo od strane EU pomoći da krenemo u tom smjeru” – kaže Brkan.
Da bi razmišljali o početku pregovora i dobijanju datuma za iste, pristup ovom procesu mora biti daleko ozbiljniji, upozorava Brkan.
“Moraju se osnažiti institucije poput Direkcije za evropske integracije i Parlamen(a)ta, proces mora da uključi veliki broj aktera sa ekspertizom, kako bi uopšte mogli da razmišljamo o daljem napretku. No, dok god su Miloradu Dodiku posjete Rusiji i Bjelorusiji važnije od evropske budućnosti države, dok god su Draganu Čoviću dočeci i ispraćaji presuđenih ratnih zločinaca io i dalje produbljivanje diskriminacije u političkom sistemu važniji od donosenja EU zakona, i dok god su oni ključni za donosenje odluka o evropskom putu BiH, mi ćemo biti daleko od konačnog cilja. Koliko god mi sada bili euforični zbog trenutne situacije, ne treba se zavaravati – da bi postali članica EU, mi se moramo riješiti diskriminacije, poštovati ljudska prava i vladavinu prava, riješiti se sistemske korupcije, reformisati pravosuđe, napraviti još mnogo drugih reformi za koje ne vjerujem da u trenutnoj političkoj konstelaciji imamo saglasnost. Naprotiv, mislim da postoje političke snage koje će uraditi (i rade) sve da ovaj proces sabotiraju i da on traje što duže” – zaključuje Brkan.