Da li ste se nekada zapitali koja je cijena koštanja električne energije iz termoelektrana, a koliko iz solara i vjetroelektrana. Ili kolika je cijena struje za domaćinstva, a kolika za privredu u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine?
Ova tabela, autora Damira Miljevića, eksperta u Regionalnom centru za održivu energetsku tranziciju RESET, daje ove odgovore:
Kako je i sam Miljević rekao na radionici o karbonskim taksama u Banjaluci, ako i zanemarimo činjenicu da je BiH potpisala mnoge međunarodne ugovore i sporazume kojima se obavezala da će odustati od korištenja mrkog uglja, lignita, mazuta…, iz tabele je i ekonomski jasno da je jedina budućnost naše zemlje u obnovljivim izvorima energije.
Naime izuzev TE Stanari, koja je puštena u rad 2016. godine i koja je neprikosnoveni šampion među trenutnih 16 registrovanih izvoznika struje iz BiH, sve ostale TE imaju zastarjelu tehnologiju i ogromne troškove.
Nažalost, zaključio je Miljević, BiH je još uvijek na samom početku energetske tranzicije i kasni čitavih 10 godina samo za regionom.
A ignorisanje ovog pitanja može dovesti samo do najgoreg mogućeg scenarija- da najveću cijenu na kraju plate građani, privreda i zaposleni u termoenergetskom sektoru.
CIJENA STRUJE ĆE RASTI
Jer na vrata nam kuca CBAM, naknada za ugljen dioksid-(CO2) kojom će biti opterećeni proizvodi iz BiH namijenjeni za evropsko tržište.
Ovoj naknadi od 2026. podliježe čelik i željezo, aluminijum, cement (moguće izuzeće za izvoz električne energije do 2030. godine pod posebnim uslovima), dok privrednici koji izvoze prije svega u EU od 1. oktobra ove godine moraju da vode evidenciju i da izvještavaju Evropsku komisiju koliko je u svaki njihov proizvod ugrađeno proizvoda koji u sebi imaju energiju koja emituje CO2.
Znači, što je udio „prljave“ energije u nekom proizvodu veći, i nameti na proizvod će rasti i to kroz utvrđeni karbonski otisak.
Po logici stvari, najviše će biti pogođeni izvoznici struje, a zatim i oni kojima električna energija ima veliko učešće u finalnom proizvodu Ili kako je Miljević naveo:
· Željezara Zenica
· Koksara Lukavac
· Cementare Lukavac I Kakanj
· Aluminij Mostar
· Veliki broj metaloprerađivača
· EFT Stanari
· EPBiH
„A onog momenta kada TE Stanari ne bude mogla izvoziti u EU, pitanje je koga će „potopiti“- neku termoelektranu i rudnik u BiH ili regionu. Ljudi će za jedan dan ostati bez posla, kao što se desilo sa mostarskim Aluminijem. To je najgori scenario, a ništa se ne radi da se on spriječi”, naveo je Miljević.