Čolo ističe da je to jedan od
ključnih prioriteta Evropske unije, odnosno da se uskladi izborno
zakonodavstvo s preporukama ODIHR-a, OSCE-ovog Ureda.
– Da smo imali političke volje i želje, ovo je radno tijelo moglo da
proizvede izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Ali očigledno da te
volje nije bilo. Pustit ćemo u proceduru prijedlog izmjena i dopuna
Izbornog zakona, koji je rezultat određenih pregovora vođenih u
Delegaciji EU, prethodno u Neumu – navela je Čolo.
Podsjetila je da su na tim pregovorima učestvovale određene političke partije.
Po njenim riječima, nema volje da to usvoji Interresorna radna grupa, čime se njen smisao gubi.
Napomenula je da svaki poslanik ima pravo, po Poslovniku, da predloži izmjene i dopune Izbornog zakona.
Čolo je istaknula da se odluka o raspisivanju izbora mora donijeti
150 dana prije održavanja izbora. Po zakonu je to prva nedjelja u
oktobru, tako da raspisivanje izbora treba da uslijedi početkom maja.
– Odluku donosi Centralna izborna komisija. Ona nema puno mogućnosti,
ona ima Izborni zakon po kojem treba da djeluje – smatra Čolo.
Na kraju je kazala da ne zna kako bi više vodila Interresornu radnu grupu, ako ima opstrukcije u samom sazivanju sjednica.
Odgovarajući na novinarsko pitanje ko je kreirao prijedlog izmjena
Izbornog zakona koje će biti upućene u parlamentarnu proceduru,
odgovorila je da je taj prijedlog koncipiran od strane predstavnika
međunarodne zajednice, u skladu s onim što su stranke predlagale u
saradnji sa ekspertima OSCE-a.
Član Interresorne radne grupe Saša Magazinović je izjavio novinarima
da je pravo pitanje kakva je svrha pregovaranja u hotelima i
rezidencijama, pored žive parlamentarne grupe.
Po njegovim riječima, rad parlamentarne grupe je, zapravo, obesmislilo vaninstitucionalno pregovaranje.
– Ovo je danas rezultat procesa koji je postavljen na nakaradan način
i izvan institucija i on obesmišljava rad institucionalnih tijela, jer
svako zna da se pregovori ne deševaju ovdje, nego negdje skriveno od
očiju javnosti i od medija – smatra Magazinović.
Po njegovim riječima, paket koji je predložen jeste rezultat i
kompromisa i zajedničkog razmišljanja kada je u pitanju integritet
izbornog procesa.
– Već duže vremena znamo da će se ovo ovako završiti, da ćemo mi
pojedinačno, kao zastupnici, potpisati i predložiti ovaj dio izmjena
Izbornog zakona, koji će najvjerovatnije proći Predstavnički dom, a neće
proći Dom naroda, zato što je SDA dao četvrtog delegata SNSD-u – smatra
Magazinović.
Član Interresorne radne grupe Damir Arnaut je kazao da se ovaj epilog
mogao predvidjeti na prvoj ili drugoj sjednici radne grupe, “kada su
Bariša Čolak i Sredoje Nović prokomentarisali da ova grupa služi da, kad
se lideri stranaka dogovore, donesu rješenja i da ih ta grupa
ratificira.
Dodaje da on nikada nije htio biti dio tog procesa na taj način,
pokušavao je davati konkretna rješenja. Međutim, kaže da se tu vidi
koliko je ovo bilo postavljeno na krive osnove.