Ovo je saopštila Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske.
Podsjetimo, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH suspendovao je pomenuti zakon dan uoči stupanja na snagu.
“Nalogom visokog predstavnika od 12. aprila 2022. godine prvobitno je
suspendovan prethodni Zakon o nepokretnoj imovini za funkcionisanje
javne vlasti u RS, koji je usvojen u februaru 2022. godine, a stavljen
van snage Odlukom Ustavnog suda BiH od 22. septembra 2022. godine. U
navedenoj odluci, Ustavni sud je utvrdio da Republika Srpska nema
ustavnu nadležnost da uređuje pravnu materiju koja je predmet tog
zakona”, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR).
Nalog od 12. aprila prošle godine, navodi se u saopštenju OHR-a, sada
se primjenjuje na novi Zakon RS sa istim nazivom, što faktički znači da
se primjena navedenog zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda
BiH o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH, odnosno dok Ustavni sud ne
donese privremenu mjeru u vezi sa navedenim zakonom.
“Dok sud ne donese odluku u vezi s ovim pitanjem, mora se izbjeći
bilo kakva pravna nesigurnost. Visoki predstavnik je naglasio da se
pitanje državne imovine ne može riješiti jednostranim mjerama i
podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo
mjesto za rješavanje ovog pitanja”, zaključuje se u saopštenju.
Podsjetimo, 12. aprila prošle godine Šmit je stavio van snage Ukaz tadašnje predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti
Iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske naveli su da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, podnio Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, te zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se zabranila primjena zakona do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.Ustavni sud BiH, nije donio privremnu mjeru kojom bi se zabranila primjena Zakona o nepokretnoj imovoni koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, iako Ustavni sud BiH shodno članu 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda BiH broj P-569/14 od 27.11.2014. („Službeni glasnik BiH“ 94/14) može na sopstvenu incijativu ili na zahtjev podnosica zahtjeva ili apelanta da odredi svaku privremenu mjeru za koju smatra da treba da je donese u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka. Takođe, predsjednik Ustavnog suda BiH shodno članu 64. stav 2 navedenih Pravila može izuzetno u nemogućnosti sazivanja sjednice da odredi privremenu mjeru za koju smatra da treba da je donese u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
Dana 27.02.2023. godine, Kristijan Šmit, nakon vanredne sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIK) suspendovao je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove nastavlja da obavlja poslove i zadatake u okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srpske koji su na pravnoj snazi, saopšteno je.
Profesor ustavnog prava Mile Dmičić rekao je za RTRS da je Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti već u pravnom poretku Republike Srpske.
Dmičić je istakao da u Ustavu BiH ne postoji kategorija državne imovine i da Ustav decidno definiše nadležnosti BiH, a sve ono što nije navedeno kao nadležnost BiH, pripada entitetima.
– Entitet ima potpuno suvereno pravo da uređuje imovinsko-pravne odnose. Entitet je jedini titular prava na imovinu – rekao je on.
Dmičić je istakao da Ustavni sud BiH ne može biti stvaralac ustavnih ni zakonskih normi, već samo korektivni faktor koji pomaže očuvanju i tumačenju tih normi.
Profofesor Ustavnog prava Kasim Trnka na drugu stranu naglašava da vlasti RS nastavljaju loviti u mutnom koristeći činjenicu da pitanje državne imovine godinama nije riješeno donošenjem adekvatnog zakona na državnom nivou.
“Promjena vlasništva vodila bi promjeni ustavnog uređenja i izjednačavanju entitetskog sa državnim, čime bi se dugogodišnji Dodikov cilj ispunio. No, na tom putu ponovo bi mu mogao stati visoki predstavnik u BiH, ali i Ustavni sud BiH kao završni čin u scenariju uništenja svake antiustavne politike”, zaključio je Trnka u izjavi za FT
Bećirovićeva apelacija i apelacije drugih
Zahtjev člana Predsjedništva BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti biće razmatran na sjednici Ustavnog suda BiH u četvrtak 2. marta.
To je objavio Ustavni sud BiH u najavi 133. Plenarne sjednice koja će se održati elektronskim putem sa početkom u 09:00 sati
Podnosilac zahtjeva je, na osnovu člana 64. Pravila Ustavnog suda, podnio i zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud privremeno stavio van pravne snage osporeni Zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.
Osim bošnjačkog člana Predsjedništva zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o imovini RS sudu su uputili i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, zatim 11 jedanaest zastupnika iz Predstavničkog doma BiH te pet delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Neriješeno pitanje
Polovinom septembra 2004. godine Savjet za implementaciju mira u BiH zatražio je od BiH da se iznađe trajno rješenje za pitanje državne imovine. Iste godine, odlukom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, formirana je Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta u upravljanju državnom imovinom.
Državna imovina obuhvata imovinu koja pripada državi Bosni i Hercegovini po međunarodnom Sporazumu o pitanjima sukcesije. Ovaj Sporazum su 29. juna 2001. godine potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija. Tu spada i imovina nad kojom je Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SRBiH) imala pravo raspolaganja i upravljanja prije 31. decembra 1991. godine, piše u svom ranijem tekstu Slobodna Evropa.
Međutim, kako je ranije objavljeno, novi usvojeni Zakon drugačiji je od onog ranije usvojenog i tačno definiše o kojoj se imovini radi.
U novom zakonu koji je stupio na snagu a koji je suspendovan kaže se da se „upisi nepokretne imovine koja je bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše SRBiH u javnim evidencijama o nepokretnostima za čije vođenje i održavanje je nadležan RUGIPP, neće mijenjati do donošenja zakona kojim će se regulisati svojina na toj nepokretnoj imovini.
Član 2. novog zakona kaže “Ovaj zakon se NE ODNOSI na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, za čije vođenje i održavanje je nadležna Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIPP), do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše Socijalističke Republike BiH“.