Plan Republike Hrvatske da na lokalitetu Trgovska gora Čerkezovac, svega nekoliko kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom, izgradi odlagalište radioaktivnog otpada prerastao je u jedan od najozbiljnijih ekološko-političkih sporova u regionu. Sada je i potvrđen u Hrtavskom saboru.
Iako hrvatske vlasti insistiraju da je riječ o tehnički sigurnom i zakonski opravdanom projektu, institucije BiH, lokalne zajednice i ekološki aktivisti upozoravaju da bi posljedice mogle biti dugoročne i nepovratne, naročito po područje sliva rijeke Une.
Ovaj slučaj danas nije samo pitanje lokacije nuklearnog otpada, već test odnosa prema međunarodnom pravu, prekograničnoj odgovornosti i ulozi građanskog otpora u zaštiti okoliša.
KAKO JE TRGOVSKA GORA POSTALA REGIONALNI PROBLEM?
Hrvatska je nakon ulaska u Evropsku uniju intenzivirala planove za trajno zbrinjavanje radioaktivnog otpada, uključujući otpad iz Nuklearne elektrane Krško. Kao jedna od potencijalnih lokacija odabrana je bivša vojna kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori, području koje se nalazi uz samu granicu s BiH i hidrološki je povezano s rijekom Unom.
Iako se lokacija formalno nalazi na teritoriji Hrvatske, njen geografski i ekološki položaj čini je neupitno prekograničnim pitanjem. Upravo tu počinje srž spora s Bosnom i Hercegovinom.
Prve reakcije institucija BiH bile su spore i fragmentirane, dijelom zbog složene unutrašnje političke strukture države. Međutim, kako su planovi Zagreba postajali konkretniji, došlo je do rijetkog političkog konsenzusa protiv izgradnje odlagališta javno su se izjasnile institucije na državnom nivou, entitetske vlasti, kao i lokalne zajednice uz rijeku Unu.
Formirani su međuentitetski i međuresorni timovi, izrađene su stručne analize, a pitanje Trgovske gore uvršteno je u vanjskopolitičke prioritete BiH. Vijeće ministara BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, kao i diplomatska predstavništva BiH, započeli su pravnu i političku borbu s ciljem da se projekat ospori na međunarodnom nivou. Mnogi smatraju da je ovaj proces započeo kasno.
ESPOO KONVENCIJA
Spor se prije svega vodi oko primjene ESPOO konvencije, međunarodnog sporazuma Ujedinjenih nacija koji obavezuje države da konsultuju susjede kada projekti na njihovoj teritoriji mogu imati prekogranični uticaj na okoliš. BiH smatra da u ovom slučaju ta obaveza nije ispunjena na adekvatan način.
Prema tvrdnjama zvaničnika iz Sarajeva i Banjaluke, Hrvatska nije pravovremeno i transparentno uključila Bosnu i Hercegovinu u proces donošenja odluka, niti je omogućila punu prekograničnu procjenu uticaja na okolinu. Posebno se ističe činjenica da se planirano odlagalište nalazi svega nekoliko kilometara od granice, na području koje je hidrološki povezano s BiH.
S druge strane, hrvatske vlasti navode da su sve aktivnosti provedene u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i evropskim standardima sigurnosti, te da studije pokazuju kako planirani objekat ne predstavlja prijetnju po okoliš ili stanovništvo s obje strane granice. Zagreb naglašava da je Hrvatskoj nužno trajno rješenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, uključujući i otpad iz Nuklearne elektrane Krško.
Zbog izostanka saglasnosti, Bosna i Hercegovina najavljuje korištenje međunarodnih pravnih mehanizama i uključivanje institucija Evropske unije kako bi spriječila realizaciju projekta.
Trgovska gora ostaje jedno od najosjetljivijih otvorenih pitanja u odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s potencijalnim posljedicama koje daleko nadilaze granice dviju država.
AKTIVISTIČKA BORBA
Važno je napomenuti da je prije institucionalne borbe započela građanska i aktivistička borba. Ekološke organizacije iz BiH i Hrvatske, lokalne zajednice uz Unu, ribari, turistički radnici i građani Novog Grada, Bosanske Krupe i Bihaća godinama organizuju proteste, tribine i kampanje upozoravajući na opasnosti projekta.
Za aktiviste, Trgovska gora nije samo tehničko pitanje, već simbol nepravde, gdje se ekološki rizični projekti smještaju na rubne, slabo naseljene i politički slabije zaštićene prostore. Posebno se ističe strah da bi bilo kakav incident trajno ugrozio rijeku Unu, jednu od posljednjih očuvanih rijeka u Evropi i osnovu života za hiljade ljudi.
Vezani tekstovi:
Vipotnik najavio: U maju ćemo se suočiti sa Hrvatskom zbog Trgovske gore
Dan poslije skandalozne odluke Hrvatskog sabora: Šta i kako dalje sa Trgovskom gorom?