Dva dana od sastanka stranaka opozicije iz Republike Srpske, Trojke iz Sarajeva i HDZ-a sa visokim predstavnikom i članovima Vijeća za implementaciju mira, umjesto da smo bliže rješenjima, na površinu izlaze nova razilaženja.
Jasno je, raste netrepeljivost između Dodikove opizicije i lidera HDZ-a BiH koji zaoštrava odnose i sa predstavnicima Bošnjaka.
Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić za Buku kaže da je svađa pred predstavnicima članica PIK-a između Dragana Čovića i Elmedina Konakovića pokazala raskoš političkih nadmudrivanja, podjela i nastojanja da se iz krize ne izađe.
„Uvijek je jedno mjesto u ‘reformskim koalicijama’ rezervisano za kočničara. Tako da je situacija nakon prvog dana sjednice PIK-a jasna – sami domaći “europejci” neće nas pogurati naprijed. Ovu krizu moguće je riješiti uz podršku, asistenciju ili kako god mešunarodne zajednice, te apstraktne i amorfne zajednice, kojoj je BiH u ovom trenutku na dnu prioriteta“, smatra Topić.
Politički analitičar iz Banjaluke Velizar Antić u izjavi za Buku kaže kako je vidljivo da sastanak stranaka potencijalne nove koalicije nije bio produktivan.
“Niti su se stavovi među političkim strankama poslije tog sastanka približili. Međutim, dobro je da je do sastanka uopšte došlo jer se samo razgovorom i dogovorom može izaći iz ove krize. Mislim da čak i ako strane diplomate dobro znaju o čemu se ovde radi, nije loše da se sjedne za pregovarački sto gde bi svi iznijeli svoje stavove i predložili rješenja za probleme koje imamo”, smatra Antić.
Nakon optimističnih najava stranaka Trajko o smjeni SNSD-ovih kadrova val optimizma proširio se i među opozicijom u Republici Srpskoj koja je nominovala Nebojšu Vukanovića za novog ministra sigurnosti. No, sreći je ubrzo došao kraj budući da HDZ BiH blokira proces imenovanja Vukanovića. Istovremeno smjena kadrova SNSD-a nemoguća je bez dolaska njihovih delegata na sjednicu Doma naroda. Mjesecima unazad kada se smjena Košarca, Amidižića, Špirića nađe na dnevnom redu delegati SNSD-a u Domu naroda napuste sjednicu čime sruše kvorum koji je neophodan za rad gornjeg doma.
Tanja Topić, s druge strane, vjeruje da je ključ za razrješenje aktuelne institucionalne i političke krize u rukama HDZ-a.
„Vlast u BiH odnosno formiranje neke druge većine nemoguce je bez HDZ BiH, ključ razrješenja je u rukama HDZ-a, a on trenutno podmeće leđa za tradiocionalnog partnera odnosno SNSD“, ocjenjuje Topić.
Antić vjeruje da je smjena vlasti na državnom nivou moguća, ali da bi došlo i do njenog sprovođenja u dejlo potrebno je da se prije svega dogovore bošnjačke i hrvatske političke elite i da se riješi pitanje Izbornog zakona na kome već desetak godina insistiraju hrvatske stranke.
“Ne vidim spremnost ‘Trojke’ da pristane na prijedloge koji su do sada dolazili od strane hrvatskih stranaka a sami nemaju svoje prijedloge koji bi zadovoljili interese hrvatskog naroda. Tako da ključnu tačku i problem u formiranju nove koalicije na državnom nivou vidim upravo u ovoj tački. Kada bi „Trojka“ pristala na prijedloge koje predlažu hrvatski predstavnici to bi izbilo iz ruku Čovića bilo kakav argumet za podršku SNSD-u i Miloradu Dodiku. U tom slučaju bi Čović bio istjeran na čistinu i ne bi imao gdje osim da podrži novu koaliciju na državnom nivou”, stava je Antić.
I kada bi HDZ pristao na novu koaliciju ne bi se mnogo toga promijenilo. Bio bi imenovan ministar sigurnosti, ali ne bi bili smijenjeni ministri iz reda SNSD-a. Praktički, tada u vlasti ne bi bili samo SDA, DF i SBiH.
Dva su rješenja, da SNSD prestane koristiti mehanizam blokade ili da djeluje visoki predstavnik. U taj scenario ne vjeruje lider HDZ-a Dragan Čović koji kaže da su se lideri stranaka sa visokim predstavnikom dogovorili da se bonske ovlasti ne koriste. Christian Schmidt je dan kasnije da se ne sjeća te izjave.
“Dosta smo razgovarali i dogovorili smo se da je bolje, da nema potrebe da se koriste bonske ovlasti. Ja sam pozvao sve da rade svoj posao jer ako oni rade svoj posao onda nema potrebe da koristim bonske ovlasti”, poručio je Schmidt.
Topić kaže kako visoki predstavnik može reagovati, već je koristio bonske ovlasti, ali je sada ključno pitanje ima li i ako ima čiju podršku da to uradi.
„Nekako je tih, što možemo tumačiti dvojako, ili je to zatišje pred buru, pa nagovještava krupne korake illi pak bez jake podrške velikih aktera povlači se u politicku tišinu“, rekla je Topić za Buku.
S druge strane Antić je stava kako je visoki predstavnik već dovoljno zakomplikovao situaciju na domaćem političkom terenu pa bi svako njegovo dodatno miješanje predstavljalo samo dodatno dolivanje ulja na vatru.
“A nikako ne bi predstavljalo rješenje za izlazak iz krize. Schmidt, koji ima jako upitan legalitet, a sasvim sigurno nema legitimitet da donosi bilo kakve zakone i nameće rješenja, ukoliko bi krenuo da dodatno nameće rješenja samo bi dodatno zakomplikovao situaciju”, stava je Antić.
Ranije su, podjsetimo, mnogi međuanrodni zvaničnici kazali kako Schmidt ima legitimitet, a generalni sekretar UN-a je u pismu Željki Cvijanović rekao kako UN nema upliva u izbor visokog predstavnika te da je Vijeće za provedbu mira u BiH (PIC) jedino relevantno tijelo za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH.
Bez razrješenja političkog čvora nema ni nužno potrebnih reformi, imenovanja glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, niti povlačenja novca iz Plana rasta. A šest milijardi evra koliko se nalazi u Planu za Zapadni Balkan neće zauvijek čekati. Zapravo, samo do 2028. Vremena nemami puno, ali to kao da ne brine domaće političare koji nisu zgrabili priliku za proširenje dok EU Balkan pokušava približiti Uniji, udaljavajući ga od Rusije i Kine.