Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) pozvao je Centralnu izbornu komisiju (CIK) da hitno ispita ozbiljne sumnje na izborne prevare tokom prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, navodeći da brojni podaci sa terena ukazuju na duboke poremećaje u integritetu izbornog procesa. Organizacija podsjeća da su prethodnih godina sudovi širom BiH presudama utvrdili masovne slučajeve krađe identiteta, dopisivanja glasova i manipulacija sa biračima koji ne izlaze na izbore, uključujući i one koji žive u inostranstvu ili su preminuli.
40 biračkih mjesta koja „prave“ presudnu razliku
TI BiH upozorava da brojna biračka mjesta u Doboju, Laktašima i Zvorniku prijavljuju neprirodno visoku izlaznost, koja u pojedinim slučajevima prelazi 80 ili čak 90 odsto. Ovakvi podaci stvaraju ozbiljnu sumnju da su eventualne manipulacije mogle imati direktan uticaj na rezultat izbora. Prema njihovoj analizi, razlika u glasovima između kandidata zapravo se kreira upravo na ovih 40 spornih biračkih mjesta, koja ukupno čine prednost od više od 8.500 glasova.
Na većini tih biračkih mjesta kandidat vladajuće koalicije osvojio je više od 80% glasova, a na pojedinim mjestima rezultat je čak prelazio 97%. Posebno se izdvajaju biračka mjesta Doboj – Opsine i Doboj – Majevac, gdje je izlaznost prelazila 90%, a kandidat opozicije u oba slučaja dobio svega pet glasova.
TI BiH ističe da je na devet od četrdeset spornih biračkih mjesta prijavljena dinamika glasanja koja bi, prema njihovim izračunima, zahtijevala da jedan birač glasa svakih minut i po tokom cijelog izbornog dana. Organizacija naglašava da je takav tempo glasanja gotovo nemoguć u realnim uslovima, te je zbog toga od CIK-a zatražila uvid u podatke o izlaznosti zaključno sa 11 i 15 časova, što bi omogućilo precizniju analizu. Upravo su ovakve nepravilnosti 2020. godine bile razlog za poništavanje izbora u Doboju.
Presude ukazuju na ustaljeni obrazac: mrtvi, dijaspora, krivotvoreni potpisi
U odluci iz 2020. godine CIK je utvrdio da bi, prema prijavljenim brojkama, na pojedinim biračkim mjestima jedan birač morao glasati svakih 50 sekundi. Grafološka vještačenja su tada potvrdila da je između 10 i 20% potpisa birača bilo krivotvoreno. Nakon toga su sudovi u nizu postupaka potvrdili da je zloupotreba identiteta birača iz inostranstva, kao i preminulih osoba, bila masovna i organizovana.
Drastičan primjer izborne manipulacije predstavlja i slučaj Klisa kod Zvornika iz 2022. godine. Tada je prijavljeno da je na izbore izašlo 197 od ukupno 230 birača, a većina glasova bila je dodijeljena jednom kandidatu. Sud BiH je kasnije osudio tri člana biračkog odbora zbog potpisivanja umjesto većeg broja birača i krivotvorenja rezultata, ali taj izborni rezultat nikada nije poništen. Dodatnu sumnju izaziva činjenica da je na istom biračkom mjestu ove godine glasalo svega 12 birača, dok je na prošlim izborima prijavljeno njih 190.
TI BiH navodi i najnovije slučajeve koji potvrđuju ovaj obrazac. U Laktašima je građanka javno svjedočila da je glasano umjesto nje i članova njene porodice koji žive u inostranstvu, a sličan slučaj prijavljen je i u Doboju.
TI BiH naglašava da analiza ukupnih rezultata sa svih biračkih mjesta dodatno otvara sumnje u regularnost izbora. Podaci pokazuju da se razlika između dva kandidata linearno povećava do prosječne izlaznosti, a zatim naglo i neuobičajeno raste na biračkim mjestima sa visokom izlaznošću.
Kada se podaci analiziraju metodama međunarodno priznate izborne statističke forenzike, vidljiv je obrazac prema kojem kandidat opozicije ostvaruje prednost na svim biračkim mjestima sa izlaznošću do 53%, dok kandidat SNSD-a stvara razliku od približno 10.000 glasova na biračkim mjestima koja prijavljuju daleko veću izlaznost. Ovakve statističke anomalije, prema ocjeni TI BiH, teško je objasniti prirodnom varijacijom biračkog tijela.
Dodatno, primijećen je i neuobičajen rast broja nevažećih listića u Doboju, Zvorniku i Laktašima u odnosu na ukupan broj glasova u tim sredinama, što dodatno pojačava sumnju na organizovane manipulacije.
Predsjednik Pokreta sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da je tokom izbora uočeno mnoštvo neregularnosti, te da je neophodno da se u mjestima u kojima se sumnje potvrde organizuje ponovno glasanje. Stanivuković smatra da su Zvornik, Laktaši i Doboj epicentri izbornih nepravilnosti i podsjeća da je Banjaluka dala 14,5 glasova razlike u korist opozicionog kandidata, što predstavlja razliku od oko 20%, i da je slična situacija i u Kotor Varošu. Prema njegovim riječima, ovo predstavlja uvod u političke promjene koje očekuje u 2026. godini.
Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, profesor dr. Branko Blanuša, zahvalio se građanima i opozicionim strankama na podršci, te naglasio da se „desila izborna krađa“ i da će insistirati na tome da se potpuno utvrdi činjenično stanje. Blanuša tvrdi da su u Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu postojali veoma jasni elementi izbornog inženjeringa i manipulacija.
Visoka funkcionerka SDS-a Aleksandra Pandurević podsjetila je da se anomalije u Zvorniku pojavljuju još od 2018. godine, kada je analizirala preferencijalne glasove i utvrdila da su određena biračka mjesta imala rekordnu izlaznost. Prema njenim riječima, na 21 biračkom mjestu kandidat Karan je dobio više glasova nego što je Dodik imao na izborima 2022. godine. Navela je i da je na sedam biračkih mjesta u gradskom području Zvornika pobjedu odnio opozicioni kandidat.
Pandurevićeva je istakla da je u Snagovu Blanuša dobio samo 2% glasova, što smatra statistički teško objašnjivim. Ona tvrdi da SDS sumnja da je na 33 biračka mjesta u Zvorniku došlo do krađe identiteta, te je zatražila grafološku analizu svih potpisa birača. Najavila je i podnošenje krivičnih prijava protiv članova biračkih odbora, uz zahtjev za ponovno brojanje glasova.
Govoreći o Doboju, Pandurević je navela da postoje biračka mjesta sa rekordnom izlaznošću i rekordnim brojem glasova za Sinišu Karana, dok je u Laktašima ustanovljeno da deset biračkih mjesta prijavljuje izlaznost iznad 72%. Ona je upozorila i na slučaj Bratunca, gdje je broj praznih nevažećih listića iznosio samo 0,1%, dok je prosjek na nivou Republike Srpske oko 3%.
TI BiH smatra da CIK ima ne samo ovlaštenje, nego i obavezu da pokrene postupak po službenoj dužnosti. Kao primjer navode postupak iz 2020. godine u Doboju, kada su provedena grafološka vještačenja i poređenje potpisa sa podacima IDDEEA-e, što je dovelo do otkrivanja masovne krađe identiteta. Organizacija upozorava da se identičan obrazac ponavlja iz izbornog ciklusa u ciklus i da BiH hitno mora uvesti moderne tehnologije za identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova.
TI BiH zaključuje da samo potpuna istraga i utvrđivanje svih činjenica mogu vratiti povjerenje građana u izborni proces i osigurati zaštitu jednog od osnovnih demokratskih prava.