Halid dvor u prošlosti
Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razlog, rekao je Meša Selimović, a oni koji su je bar jednom osjetili, složit će se sa tim riječima. Nema toga na šta čovjek nije spreman zbog ljubavi, zbog nje su se vodili ratovi, mnogi su ginuli, a neki su bili i malo mudriji pa svoju ljubav ljubomorno krili od zavidnih očiju svijeta jer su znali da je samo tako mogu sačuvati.
Ipak, najljepše ljubavne priče nastale su iz onih nesretnih, zabranjenih ljubavi. A jedna takva priča nastala je davne 1913. godine u Sarajevu.
Zbog ljubavi su jedni vodili ratove, drugi dizali zgrade
Ljubav je, reći će mnogi, najjača sila na svijetu; lijepa je onda kad je uzvraćena, ali razara i ubija onda kad je nemoguća pa je čovjek svašta spreman učiniti da bi je i bar na trenutak proživio. Postoje oni koji su zbog ljubavi dizali zgrade, znamenite građevine. Sigurno znate za priču o indijskom Taj Mahalu koji je mogulski vladar Džahan-šah izgradio kao spomen za svoju rano preminulu ženu Perzijanku Mumtaz Mahal, piše Raport.ba
E pa i Sarajevo ima svoj ‘Taj Mahal’ i svoju ‘Mumtaz Mahal’. Kod nas se ona zove Marija, a čuvena zgrada – Marijin dvor. Izgradio ga je davne 1912. godine ugledni poduzetnik i proizvođač građevinskog materijala August Braun u stilu rane italijanske renesanse kao poklon svojoj supruzi Mariji.
Ljubavna priča Brauna i Marije je inspirativna, a zanimljiv je i njegov trud da ljubomorno sačuva suprugu od očiju javnosti pa se Marija najčešće prevozila u zatvorenim kočijama, a pored toga je napravio i ulaz kroz koji su kočije mogle ući čak i u dvorište. Marija je bila prekrasna žena i mnogi su znali reći da je Braun sa razlogom ljubomoran, priča za Raport sarajevski arhitekta i vrhunski poznavalac historije Mufid Garibija.
Uprkos Braunovom trudu, Marija nije prolazila nezapaženo, tim više što je bila skrivena pa je tako budila interesovanje i plijenila pažnju mnogih. Tako je osvojila srce jednog Halida, koji je, znajući da mu je zabranjena i da joj je nemoguće prići, došao na ideju koja će mu omogućiti da je samo posmatra iz neposredne daljine i tako smiri svoje ustreptalo srce.
Kako je nastao Halid dvor?
Sarajevo je jedan od rijetkih gradova čiji naziv sadrži riječ “saray” što u prevodu znači dvor. Ovaj naziv je dobilo po čuvenom dvoru utemeljitelja grada, Isa bega Ishakovića koji se nalazio na današnjem mjestu Kolobara hana. Ipak, svima su nam iz prošlosti ostali najpoznatiji oni koji su se izgradili 1912. i 1913. godine na današnjem poslovnom centru grada, tačnije Marijin dvoru.
Godinu nakon što je izgrađena zgrada Marijin dvor, preko puta ulaza u palatu, izgradio se još jedan dvor koji je kasnije nazvan ‘Halid dvor’.
Njegov vlasnik bio je izuzetno bogati trgovac Mustafa Hađžibaščaušević, no naziv je ipak dobio po izvjesnom Halidu koji se svojevremeno zaljubio u Augustovu suprugu, Mariju. Iz silne želje da joj bude bliže, Halid je pregovarao sa vlasnikom novoizgrađenog dvora, Mustafom, kako bi otkupio odaje njegovog dvora iz kojih je mogao nesmetano posmatrati Marijine odaje te tako uživati u njenoj ljepoti.
Za simpatije koje je Halid gajio prema Mariji, tada je znao samo vlasnik Mustafa Hađžibauščaušević koji je baš iz tog razloga odlučio dvor i nazvati Halidov. Na fasadi dvora je ispisao “Halid dvor” kao i godinu gradnje, ali i inicijale Marije Braun.
Također ovaj natpis je bio ispisan i arapskim pismom, priča Garibija.
Zgrada Halid dvor djelo je arhitekte Josefa Gramera, poznatog po primjenjivanju pseudo maurskih elemenata koji su prisutni i na ovoj Halidovoj palati u kombinaciji sa elementima secesije odnosno stilskog pravca koji je nastao u Beču krajem 19 stoljeća.
Halid dvor je smješten u ulici Maršala Tita na broju 4, sa prekrasnim dvokrakim stepeništem, gdje posebnu draž objekata čine doksati na fasadi koji završavaju sa terasama. I danas kao i u prošlosti, zgrada je bila stambeno poslovna.
Zaljubljeni Halid mogao je gledati palatu i plemićke odaje u kojim je Marija stanovala, dok je sve ostalo bilo vješto sakriveno, čak i hladnjak koji je imala u dvorištu nije bio otvorenog tipa, a stare Sarajlije tvrde da je Braun i jedan veći dio oko palate zaklonio visokim stablima.
I danas, svjedočimo tragu koji je Marija ostavila na Sarajlije pa nam tako politički centar Sarajeva nosi ime baš po njoj – Marijin dvor.
Današnji objekt “Halidov dvor” spada u kulturno-historijsko naslijeđe i pod zaštitom je kantona i grada Sarajeva. Od njegove izgranje 1913. godine do danas, nisu vršene značajne rekonstrukcije i izmjene zgrade.
Rekonstrukcija fasade
2019. godine je bilo pokušaja da se zgrada prefarba te je fasada ove znamenite građevine djelomično bila ofarbana u zelenu boju što je naišlo na ogorčenje građana, ali stručnjaka koji su kazali da u proces farbanja nije bila uključena struka.
Ovaj tip zgrada ima svoju stilizaciju i ne smije biti okrečen napadnim bojama jer dolazi do gubitka estetskog segmeta, objasnio je Garibija.
Bilo je slučajeva da su zgrade od historijskog značaja u prošlosti mijenjale svoj izgled, pa samim tim i boju fasade. Međutim, ako postoje naznake prvobitne boje, ako se jasno zna kojom je vrstom farbe bio okrečen neki objekt u prošlosti, tom istom bojom trebalo bi ponovo ofarbati zgradu.
Danas, nakon više od 100 godina, projektom koji je pokrenula gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić ‘za ljepše lice grada’ izvršena je rekonstrukcija fasade i čuveni Halidov dvor dobio je novi, svježiji izgled, a ovim tekstom je i priča o zabranjenoj ljubavi koju je Halid gajio prema Mariji ponovo oživjela – a možda bude i inspiracija za neke nove, sretnije, ljubavne priče.