O ulozi medija u jednom društvu priča se uglavnom kada se obilježavaju neki važni datumi, i tada se koriste prilike da se svi podsjetimo na važnost medija u svakoj državi.
U Bosni i Hercegovini nije dovoljno samo na bitne datume podsjećati na ulogu medija, već je potrebno kontinuirano težiti tome da medijski radnici rade na donošenju istine u javni prostor, posebno iz razloga što je naša država zatrpana političarima koji vole manipulisati građanima iznošenjem neistina. Političari su na to navikli, jer godinama ostvaruju ogroman profit kroz poluge vlasti koje na svakim izborima zauzimaju uglavnom iznošenjem neistina i pričom o tzv. borbi za narod.
Besmislice političara i letargičan odgovor novinara
Upravo tu nastupa uloga medija, a to je da omogući građanima da saznaju istinu, te da ne dopuste da im svoju “istinu” prezentiraju političari. Pogrešno razumijevanje uloge novinara je i dovelo nas u situaciju da političari diktiraju tempo u eteru. Mnogi novinari smatraju kako nije njihovo da oni nešto govore ili pojašnjavaju, te da je njihova uloga samo da drže mikrofon i prenose ono što izgovaraju političari.
Zbog takvog površnog shvatanja uloge medija danas imamo na sceni dominaciju neistine koju u eter uspješno plasiraju političari.
Dok čekamo da Vijeće ministara BiH ispoštuje svoju zakonsku obavezu i predloži Predsjedništvu BiH budžet za 2022. godinu političari nas i dalje bombarduju svojim besmislicama, a samo poneki medij se usudi ispraviti prezentirano i demantovati političare.
Tako je prije nekoliko dana u intervjuu za jedan medij predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija kazao kako Centralna izborna komisija agresivno traži novac za izbore, iako su izbori tek u oktobru. Mediji su uglavnom prenosili ovu izjavu, bez da su posebno analizirali zbog čega novac za izbore treba biti osiguran u maju.
Zakonski je precizirano da se izbori raspisuju 150 dana prije prve nedjelje u oktobru i zakonski je određen rok institucijama BiH da osiguraju novac za provedbu izbora, a to je 15 dana od raspisivanja izbora.
To, naravno, nije uzalud propisano. Potrebno je provesti tendere, platiti firmu koja će štampati izborni materijal, platiti edukaciju kadrova koji će raditi na provedbi izbora. Dakle, ništa nije propisano tek onako. Sve ima svoj smisao. Jedino što nema smisla su izjave političara i letargičan odgovor medija, koji se uglavnom samo trude da što prije prenesu izrečenu besmislicu jednog političara.
CIK je u četvrtak izabrao firmu koja će štampati izborni materijal, ali novca još nema da je plati. Rok polako prolazi, ostalo je još samo šest dana, a ministar finansija Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) nije napravio ni prvi korak. Vijeće ministara je još prije pola godine bilo dužno dostaviti budžet Predsjedništvu BiH, a kolektivni šef države isti proslijediti u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Ministar Bevanda je na sjednici Doma naroda PSBiH 24. marta kazao kako je glavni uslov za predlaganje budžeta usvajanje globalnog fiskalnog okvira, te da nacrt budžeta nije mogao predložiti zbog toga što Fisakalno vijeće BiH mjesecima nije bilo u stanju usvojiti globalni fiskalni okvir za period 2022.-2024. Sada, nakon što je globalni fiskalni okvir usvojen krajem marta, ministar Bevanda se ne oglašava u javnosti da objasni građanima zašto državna vlast nije sposobna usvojiti budžet ni za pola godine.
I tako, sve ono što vlast nije htjela da uradi za pola godine, mi sada trebamo očekivati da će uraditi za narednih šest dana i ispoštovati zakonsku obavezu? Utopijski.
Izborni zakon BiH je jasan, samo treba čitati
No, i za kršenje ovoga zakonskog propisa u svim demokratskim državama postoje sankcije, pa ćemo vidjeti da li će Tužilaštvo BiH išta poduzeti nakon što CIK podnese krivičnu prijavu protiv institucija koje opstruiraju izborni proces u BiH.
Neusvajanje budžeta nije zabrinulo ni predsjedavajućeg Tegeltiju. Za njegove potrebe se novac može izdvojiti i iz privremenog finansiranja, jer za putovanja nije potrebno usvajanje budžeta. Da jeste, davno bi bio usvojen. Dok čekamo da se Tegeltija vrati sa, kako je sam naveo, šetnje po New Yorku, građani BiH su izloženi novim neistinama koje nastavljaju u javnosti iznositi članovi nevladine udruge Hrvatski narodni sabor (HNS).
Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, posljednji je u nizu članova pomenute udruge koji je u javnosti kazao da nema uslova za provođenje izbore, te da su pojedini članovi CIK-a izabrani nelegalno.
Iako smo ranije objašnjavali proceduru izbora članova CIK-a, te da je istu potvrdio i Sud BiH svojom presudom, dužni smo na istinu ukazivati sve dok neistina traži svoje mjesto kod građana Bosne i Hercegovine.
Dakle, CIK je izabran zakonski, jasno je u Izbornom zakonu BiH naznačena procedura izbora članova, samo treba čitati.
Kada je riječ o provođenju izbora i nametanja priče o tome kako ne postoje formalno-pravni uslovi za održavanje izbora i to ćemo objasniti.
Da su to neistine i da postoje uslovi za provođenje izbora, potvrđuje, opet, Izborni zakon BiH.
U članu 10.12. jasno je naznačeno:
“Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa svakog kantona.”
Podsjetimo, CIK je u decembru 2018. godine ispoštovao ovu stavku Izbornog zakona, odredio način na koji će se birati delegati u klubove Doma naroda PFBiH, a Ustavni sud je, nakon nekoliko podnešenih apelacija, ocijenio da je CIK postupio ispravno i u skladu sa zakonom.
Nakon toga, iz formiranih klubova naroda federalnog Parlamenta izabrani su delegati u Dom naroda Parlamenta BiH, ali nije izabran novi predsjednik i potpredsjednici ovog entiteta, koji bi potom imenovali novu vladu FBiH. Zbog toga danas na sceni imamo skoro osmogodišnji mandat Vlade FBiH koju predvode SDA, HDZ i SBB. Na sceni imamo i kontinuiranu priču o ugroženosti tzv. legitimnih predstavnika Hrvata u institucijama vlasti a isti ti drže građane Federacije kao taoce i ne žele da se uspostavi nova vlada, ali ni da se kompletira Ustavni sud FBiH.
Ugroženi, a mogu blokirati sve
Toliko su, dakle, ugroženi da imaju mogućnost blokirati šta god požele, imaju mogućnost uzeti građane za taoce i poručiti im da su uzalud izlazili na izbore 2018. godine, jer se za provođenje volje građana pitaju upravo ovi “ugroženi”.
I dok se u medijima priča o tome kako su iz HNS-a poručili kako će izaći na izbore, iako tvrde da za njih nema uslova, potpuno se po strani ostavlja ono što se krije iza izlaska na izbore onih koji vole blokirati uspostavu vlasti.
Izlaskom na izbore otvara se mogućnost za nove blokade, pa se tako može desiti da, voljom “ugroženog HDZ-a” nakon izbora ostanemo bez formiranja Kluba Hrvata u Domu naroda PSBiH, a samim time i bez funkcionisanja državnog Parlamenta.
Dakle, HDZ i HNS su od sebe u javnosti vrlo vješto napravili žrtvu na priči o tzv. legitimnom predstavljanju u Predsjedništvu BiH, koje, usput rečeno, se ne spominje ni u jednoj presudi, kako Evropskog suda za ljudska prava, tako ni u presudi Ustavnog suda BiH.
Više se ne govori o tome što ćemo dočekati još jedne izbore bez provedenih presuda u predmetima Sejdić i Finci, Zornić, Pilav i Pudarić. U javnosti se nameće isključivo tema kako HDZ-u BiH osigurati jedino mjesto u vlasti koje mu nedostaje – mjesto člana Predsjedništva BiH.