NAČELNIK izraelskog glavnog stožera Eyal Zamir upozorio je da iranski pokušaj raketnog napada na američku bazu Diego Garcia pokazuje kako su europske prijestolnice, uključujući Berlin, Pariz i Rim, sada u izravnom dometu teheranskog balističkog arsenala.
Iran je jučer ispalio dva balistička projektila srednjeg dometa na zajedničku američko-britansku vojnu bazu na udaljenom otoku Diego Garcia u Indijskom oceanu, navodi se u izvješću Wall Street Journala koji citira više američkih dužnosnika.
Nijedan projektil nije stigao do cilja. Jedan je zakazao tijekom leta, dok je američki ratni brod lansirao presretač SM-3 na drugi, iako je ostalo nejasno je li presretanje bilo uspješno. Baza nije pretrpjela štetu i nema izvještaja o žrtvama. Međutim, zapadne obrambene dužnosnike nije zabrinuo ishod, već domet projektila.
❗️The Iranian terrorist regime launched a long-range missile for the first time since the start of Operation Roaring Lion that could reach a distance of ~4,000 km.
— Israel Defense Forces (@IDF) March 21, 2026
During Operation Rising Lion in June 2025, the IDF revealed that the Iranian regime has intentions to develop… pic.twitter.com/iliERIu2hV
Samonametnuto ograničenje razotkriveno kao laž
Otok Diego Garcia nalazi se otprilike 4000 kilometara od iranskog teritorija, što je točno dvostruko veća udaljenost od one koju je Teheran javno priznavao kao domet svojih projektila.
Još krajem veljače, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je u intervjuima da je Iran namjerno ograničio domet svojih projektila na ispod 2000 kilometara u obrambene i odvraćajuće svrhe, odbacujući sugestije o razvoju dalekometnijih sustava kao dezinformacije.
Pokušaj napada preko noći je srušio tu tvrdnju. Iranska poluslužbena novinska agencija Mehr danas je potvrdila pokušaj napada, opisujući gađanje baze kao “značajan korak” koji je pokazao da se domet iranskih projektila proteže daleko izvan onoga što su protivnici ranije zamišljali.
Izraelsko upozorenje: Ugrožena i Europa
Zamir, načelnik izraelskog glavnog stožera, osvrnuo se na implikacije tijekom brifinga na kojem je ocijenio da je kampanja dosegla svoju “polovicu”. Dvostupanjski interkontinentalni balistički projektil koji je Iran lansirao prema Diegu Garciji nije bio usmjeren na Izrael, rekao je, ali njegov domet od 4000 kilometara znači da su “Berlin, Pariz i Rim svi pod izravnom prijetnjom”.
Analitičari otvorenih obavještajnih izvora brzo su mapirali posljedice: balistički projektil srednjeg dometa lansiran iz središnjeg Irana s radijusom od otprilike 4500 kilometara teoretski bi mogao dosegnuti ciljeve duboko u središnjoj Europi. Ovisno o položaju lansirnih platformi, potencijalno svaki glavni grad na kontinentu ulazi u domet sustava.
Prva operativna uporaba projektila srednjeg dometa
Napad predstavlja prvu operativnu uporabu iranskih balističkih projektila srednjeg dometa i značajan pokušaj projiciranja moći daleko izvan Bliskog istoka. Do sada se iranski javno poznati arsenal sastojao prvenstveno od sustava kratkog i srednjeg dometa.
Prema Uredu ravnatelja Nacionalne obavještajne službe SAD-a, Iran posjeduje najveće zalihe balističkih projektila na Bliskom istoku, sa samonametnutim dometom od 2000 kilometara, za koji su iranski dužnosnici dugo tvrdili da je dovoljan jer može dosegnuti Izrael.
To ograničenje, formalizirano 2015. godine, bilo je dio šire strateške doktrine koja je davala prednost preciznosti projektila nad povećanim dometom. Američki dužnosnici, međutim, dugo su sumnjali da bi iranski svemirski program mogao poslužiti kao put prema razvoju interkontinentalnih balističkih projektila.
Napad od petka potaknuo je mogućnost da je iranski svemirski program skrivao oružani sustav ili da su postojeći projektili imali namjerno umanjene sposobnosti. Bloomberg je izvijestio da je pokušaj napada pokazao oružanu sposobnost koja nadilazi ono što je Teheran ranije bio poznat da posjeduje.