Usvajanjem odluke o minimalnoj plati u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) od 1.000 KM postavilo se i pitanje lančane reakcije za brojne socijalne kategorije. Tim povodom razgovarali smo s ministrom za rad i socijalnu politiku u Vladi FBiH Adnanom Delićem.
Konkretno, s ministrom Delićem smo razgovarali o statusu osoba s invaliditetom, odnosno njihovim mjesečnim primanjima, koje su do sada bile vezane za minimalnu platu.
“Što se tiče pitanja povećanja invalidnina, želim prvo naglasiti da je posljednjih 13-14 godina osnovica za naknade osoba s invaliditetom bila fiksirana na maksimalni iznos od 401 KM. To je u budžetu iziskivalo 139 miliona KM. Dolaskom nove vlasti i izmjenom Zakona maksimalni iznos invalidnine povećan je za 70% posto, odnosno sa 401 KM na 728 KM maksimalnog iznosa”, kaže nam Delić.
To je u prvoj godini, poručuje naš sagovornik iziskivalo dodatnih 80 miliona KM na ovih 139 miliona KM, te je u 2023. godini za invalidnine utrošeno oko 220 miliona KM.
“U 2024. godini dodatno je obezbijeđeno još 41 milion KM, a u 2025. još 20 miliona, tako da izdvajanja za invalide u 2025. godini iznose ukupno 280 miliona KM. To je povećanje od 141 milion KM i pri tome treba naglasiti da u ovom periodu dok su rasle naknade za osobe s invaliditetom za 141 milion KM druge socijalne naknade su mirovale. Bez obzira kako to neko tumačio, ovo je značajan porast koji pokazuje opredijeljenost Vlade FBiH i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike da unaprijedi kvalitet života osoba s invaliditetom”, istakao je.
Međutim, nastavak trenutnog modela obračuna bio bi neodrživ, smatra ministar Delić te bi mogao i sigurno bi ugrozio druge socijalne naknade i prava u sistemu socijalne zaštite.
“Dakle, ukoliko bi invalidnine rasle u skladu s trenutnim zakonom, prema kojem su osnovice za invalidnine vezane uz minimalnu plaću, odnosno 80% minimalne plaće to bi značilo da bi osnovica invalidnina porasla na 800 KM, a maksimalan iznos invalidnina dostigao bi 1.176 KM, a troškovi za invalidnine porasli bi na 490 miliona KM godišnje, što bi predstavljalo dodatno opterećenje od 210 miliona KM. To bi ugrozilo finansiranje drugih socijalnih programa, primanja drugih ranjivih kategorija, pa i samih osoba s invaliditetom i dovelo u pitanje budžetsku održivost cijele Federacije”, naglasio je Delić.
Stoga su već ranije, u skladu s odlukom Vlade, da se krene u sveobuhvatnu fiskalnu reformu, predložene izmjene svih propisa koji se vezuju za minimalnu platu i mnogi od njih su već i izmijenjeni, kao što su zakoni koji regulišu boračke naknade, Zakon o zaštiti civilnih žrtava rata, i Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške koji je trenutno u proceduri usvajanja.
“Dakle, nije istina da se osnovice fiksiraju novim zakonom jer planirane izmjene zakona će omogućiti kontrolisano povećanje invalidnina svake godine, u skladu s ekonomskim rastom, a ne skokovito, čime se nastoji osigurati dugoročna održivost socijalne zaštite za sve korisnike socijalne zaštite, ne samo jedne kategorije i ne za kratkoročnu kupovinu socijalnog mira. Novim zakonom se predlaže nova formula za godišnje usklađivanje osnovica koja uzima u obzir rast potrošačkih cijena i BDP-a, čime bi invalidnine rasle kontrolisano i bez vezivanja za minimalnu plaću. Na ovaj način invalidnine bi zadržale svoju svrhu, odnosno izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom sa zdravim osobama, bez narušavanja odnosa prema radnim primanjima ili prekomjernog opterećenja budžeta. Cilj je osigurati dostojanstven život za osobe s invaliditetom uz istovremeno očuvanje finansijske stabilnosti budžeta i prava svih korisnika budžeta. Važno je još jednom naglasiti da su invalidnine, prema domaćim i međunarodnim standardima, socijalne naknade koje ne proizlaze iz rada, već iz potrebe za izjednačavanjem mogućnosti sa zdravim osobama”, poručio je Delić.
Na kraju Delić ističe da ako postoji konsenzus organizacija koje zagovaraju prava osoba s invaliditetom, da žele ući u ovu avanturu s budžetom i doprinijeti da se trenutno stabilan i redovan sistem isplata poremeti i u pitanje dovede njegova dugoročna održivost i ako je Parlament kao zakonodavac spreman to podržati, vlast će to implementirati, ali se ograditi od svih posljedica koje će to proizvesti.
“Ključno pitanje je šta se traži, da li odgovorna politika ili rizik za sve budžetske korisnike, pa i za osobe s invaliditetom”, zaključio je Delić.