Foto: BUKA
Javne ličnosti u Bosni i Hercegovini i Srbiji potpisali su
peticiju podrške Miloradu Dodiku pokrenutu u organizaciji info-portala
“Fakti”, povodom “rezultata izbora i pokušaja destabilizacije
Republike Srpske”. Peticiju je potpisalo 129 javnih ličnosti, među kojima su i
brojni univerzitetski profesori i rektori javnih univerziteta iz Republike
Srpske.
Zanimljivo je da univerzitetski profesori rijetko izlaze u
javni prostor da bi komentarisali društvene probleme, kojih je kod nas mnogo,
ali za potpisivanje peticije Miloradu Dodiku uvijek su dostupni.
Dejan Lučka, iz
Banjalučkog centra za ljudska prava, smatra da intelektualci treba da daju podršku ljudima koje
progoni sistem i koji su na udaru, pa bili oni i političari ili politički
angažovani, kao što je to bio slučaj sa Nelsonom Mandelom i njegovim
zatvaranjem.
“Međutim, peticija intelektualaca u ovom našem slučaju nema
za cilj podršku progonjenima ili borbi za prava nekoga ko je nepravedno iza
rešetaka. To nije vapaj za pravednije društvo ili veću demokratiju, već samo
označava podršku trenutnoj politici koja postoji u Republici Srpskoj. U skladu
sa tim, i ljudi iz obrazovnog sistema koji su je potpisali vjerovatno su imali
neku svoju računicu, zadržavanje mjesta na kojem su, različite beneficije,
bolji položaj u budućnosti, zahvalnost za neke usluge i slično. Vjerujem da ima
i dosta onih koji su je potpisali iz svojih uvjerenja”, rekao je za BUKU Lučka.
Dodaje da bi obrazovanje trebalo da bude oslobođeno takvih
uticaja, ali sa druge strane, i prosvjetni radnici imaju pravo da se slobodno
izražavaju, sve dok svoja politička uvjerenja ne nameću svojim đacima.
Lučka kaže da ogroman dio akademske zajednice i
intelektualaca ćuti na sve loše stvari koje se dešavaju oko nas, od kršenja
zakona do toga da ljudi nemaju šta da jedu.
“To neki rade iz straha, drugi iz koristi, jer su dio sistema
koji je rašrafio društvo, a treći iz konformizma. Takvo ponašanje je tužan usud
naše realnosti, jer je ogromna većina ljudi koji potpisuju takve apele dobro
situirana, pa njih i ne zanima kako živi narod ili ‘običan’ čovjek. Podrška
kroz ovu peticiju ne može poboljšati život građana, niti dati zamajac
demokratiji, ali daje neku vrstu legitimiteta vlastima pred građanima koji
svakako glasaju za nju, dok će onima koji su protiv vlasti, peticija učiniti da
njeni potpisnici padnu u njihovim očima. Ali opet, potpisnici peticije imaju
pravo na nju, koliko god mi ostali ‘neintelektualci’ gledali na to kao na
apsolutno neprimjerenu aktivnost za jednog ‘intelektualca’. A mislim i da bi se
i Miloš Đurić i Slobodan Jovanović složili sa mnom”, smatra Lučka.
Politička analitičarka
Tanja Topić kaže da
bi slobodoumni intelektualci uvijek trebali propitivati i kritikovati vlast,
čak i kad je vlast najbolja.
“Kritika je inače zdravo sredstvo za razvoj demokratije.
Očito se naši intelektualci hvale podrškom politikama i političarima, čime otupljuju
sopstvenu intelektualnu oštricu. U Bosni i Hercegovini iluzorno je govoriti o
oslobođenom političkom uticaju u bilo kojoj sferi, pa tako i u obrazovanju. To
nam dođe kao šarena laža. Veći dio intelektualaca uglavnom ćuti i ne eksponira
se u društvu kroz ukazivanje na društvene anomalije, zloupotrebe od strane vlasti,
što doprinosi i duhovnoj eroziji cjelokupno stanovništva. Oni čak u nekim
slučajevima prednjače u etiketiranju neistomišljenika i kritičara koji
narušavaju tu idiličnu spregu između politike i prije svih akademske
zajednice”, rekla je Tanja Topić za BUKU i dodala da je bezbolnije podržavati
politiku nego joj se zamjeriti.
Na kraju, Topić kaže da su podršku Miloradu Dodiku kroz
potpisivanje peticije iskazali i brojni diplomati i konzuli, što je nespojivo
sa njihovom funkcijom i diplomatskim manirima.
“Iako su izabrani politički, oni predstavljaju državu Bosnu i
Hercegovinu i krajnje je neukusno i mimo svih diplomatskih protokola
najavljivati apokalipsu entiteta ukoliko njihov politički mentor ne bude na
njegovom čelu”, zaključuje Topić Tanja.