Šest dana nakon poplava u kojima je u oktobru 2024. godine poginulo 19 osoba, e-mail adresa Inspektorata pri Ministarstvu privrede u Mostaru nije mogla primiti zahtjev Detektora za dostavljanje dokumenata “zbog pretrpanosti”. Tako je glasio automatizovani odgovor. Od tada – četiri mjeseca poslije – Ministarstvo i njegove inspekcije nisu odgovorili na zahtjev za dostavljanje rješenja koje su inspektori donosili za kamenolom iznad Donje Jablanice, a čiji se materijal obrušio na selo u smrtonosnim poplavama.
Tokom više poziva i zvaničnih pismenih urgencija, uposlenici Ministarstva pravdali su se da nisu vidjeli zahtjev – iako je on poslan na više adresa – da je u toku istraga, ali nikada nisu donijeli rješenje o zahtjevu – što su bili dužni uraditi u roku od 15 dana, prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama.
Novinari Detektora do sada su po pravilu dobijali inspekcijska rješenja u drugim slučajevima i oni se smatraju javnim dokumentom. Prema Zakonu o inspekcijama Federacije, javnost je predviđena kao jedan od principa rada, a posebno je određeno da se upravne mjere javno objavljuju.
Tri dana nakon poplava, Ministarstvo privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona je 7. oktobra – poslije velikog interesa javnosti – objavilo dijelove arhivske dokumentacije o kamenolomu, odnosno firmi “Sani Jablanica”.
Iz Ministarstva su tada naveli da su kantonalni inspektori izlazili na ovu lokaciju po prijavama još od 2009. godine, te izdali niz naloga za provođenje mjera. Inspekcija je 2009. zabranila izvođenje radova i zapečatila objekat sa svim zatečenim sredstvima gradilišta.
Dvije godine poslije, inspektori su izdali i prekršajni nalog za “Sani Jablanica” od 5.000 maraka, kao i prekršajni nalog za odgovornu osobu od 500 maraka.
Posljednji inspekcijski nadzor obavljen je u augustu 2021. godine, a u zapisniku je navedeno da “nema prisutnog ljudstva ni strojeva, nema vidljivih znakova izvođenja radova”. Prema saopćenju Ministarstva koje je citiralo dijelove rješenja ali ih nije objavilo cijele, “primjetno je nisko i srednje rastinje, ležište obraslo u većem dijelu vegetacijom, što upućuje da nije bilo promjena od zadnjeg nadzora, odnosno nisu se izvodili bilo kakvi radovi”.
Ova kompanija je od Vlade HNK-a, a putem Ministarstva privrede, dobila poticaj od 14.000 KM za tehnološki razvoj i digitalizaciju, ali iz Ministarstva naglašavaju da je poticaj dodijeljen za stvarnu registrovanu djelatnost društva koja ne obuhvata eksploatisanje kamena.
U arhivu Ministarstva, kako navode, nakon 2021. godine nema zabilježena nijedna prijava za provođenje inspekcijskog nadzora nad kamenolomom.
Detektor je Ministarstvu poslao zahtjev 4. novembra prošle godine da dostave dokumentaciju koju su pominjali u saopćenju. Uprkos nizu poziva i pismenih urgencija, Ministarstvo nikada nije odgovorilo na zahtjev za pristup informacijama.
Iz Vlade ne žele davati izjave dok se istraga ne završi.
“Za kamenolom se itekako znalo, imao je dozvole. Danas svi peru ruke od toga. Neće niko da preuzme odgovornost”, kaže ekološki aktivista Anes Podić.
Iz Inspektorata pri Ministarstvu također nisu tokom četiri mjeseca – i više zahtjeva i poziva – donijeli rješenje, kako to predviđa Zakon o slobodi pristupa informacijama. Jedna od službenica je, zbog punog inboxa, tražila da se zahtjev pošalje na privatni e-mail, ali ni na njega nikada nije odgovoreno.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove su Detektoru rekli da je za upravljanje nemetalnim mineralnim sirovinama, sekundarnim mineralnim sirovinama i ostalim nenabrojanim mineralnim sirovinama prirodnog porijekla nadležno Kantonalno ministarstvo privrede.
Objasnili su da nadzor i kontrolu privrednih društava i izvođača rudarskih radova nad ovim sirovinama vrše kantonalne inspekcije, odnosno Kantonalna rudarska inspekcija pri Ministarstvu privrede HNK-a.
Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije zastupnici su trebali razmatrati informaciju o poduzetim i planiranim mjerama, aktivnostima i rezultatima u sanaciji i obnovi područja pogođenim poplavama, ali Vlada Federacije im informaciju nije dostavila u pisanom obliku, već je dio prezentovao ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar.
Dio zastupnika iz opozicije kritikovao je ovakav odnos Vlade prema “gorućoj temi”, te pravosuđe koje još uvijek nije otvorilo istragu.
“Spomenuli niste kamenolom, niste spomenuli ni geološki izvještaj. Mi hoćemo informacije kako su ljudi stradali i zbog čega. Pala je Vlada u Srbiji radi žrtava. Dajte nam izvještaj kako su ljudi poginuli. Četiri mjeseca nakon stradanja 19 stanovnika, još nije otvorena istraga“, rekao je zastupnik Demokratske fronte Mahir Mešalić obraćajući se Dizdaru koji je jedini od prisutnih ministara govorio o ovoj temi.
Javnost nije mogla pratiti sjednicu online zbog “tehničkih poteškoća”, a Mešalić je zatražio da se javno objavi izvještaj o nastaloj šteti i uzrocima smrti poginulih u poplavama u Donjoj Jablanici, ali i drugim općinama.
U Sarajevu su 10. februara ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH održani studentski protesti na kojima je traženo pokretanje krivičnih postupaka i javno objavljivanje dokumentacije, podataka o prikupljenoj pomoći te javno objavljivanje utroška svih sredstava – kako iz budžeta Federacije, tako i donacija za ovu svrhu.