Peći na drva mogu da oštete pluća na sličan način kao dim cigareta, upozoravaju istraživači.
Studija predstavljena na Kongresu Evropskog respiratornog društva u Amsterdamu pokazala je da ljudi koji koriste peći na drva, gube kapacitet pluća brže nego oni koji ih ne koriste, iako su obično bogatiji, zdraviji i manje skloni pušenju.
Naučnici su analizirali podatke iz Engleske longitudinalne studije starenja (English Longitudinal Study of Ageing), koja prati zdravlje hiljada ljudi, piše “Dejli mejl“. Pratili su rezultate ponovljenih testova plućne funkcije tokom osam godina, mereći FEV1 – količinu vazduha koju osoba može da izduva silom u prvom sekundu daha.
Niske vrijednosti FEV1 povezane su sa većim rizikom od bolesti disajnih puteva, invaliditeta i prijevremene smrti.
“Naša studija sugeriše da visoki nivoi čestica iz peći oštećuju respiratorna tkiva, izazivajući upalu na sličan način kao dim cigareta. Znamo da sagorijevanje drveta kod kuće emituje štetne zagađivače vazduha, kako unutra, tako i napolju, uključujući poznate kancerogene supstance. Uprkos tome, sve više ljudi koristi peći na drva”, rekla je dr Laura Horsfal, koja je vodila studiju.
Rezultati ukazuju da popularnost peći na drva, često predstavljanih kao ekološki prihvatljive, može da ima skriven problem po zdravlje. Istraživanja u siromašnijim zemljama, gdje se dim drveta široko koristi za kuvanje i grijanje, već su pokazala jasnu povezanost sa astmom, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća i rakom pluća.
Ipak, ovo je prva velika studija u bogatoj zemlji koja pokazuje slične efekte. Jedna od komplikacija u proučavanju ovog problema je što korisnici peći na drva često imaju opšte bolje zdravlje.
“Otkrili smo da ljudi koji koriste čvrsta goriva manje puše i imaju manje bolesti pluća, što može da maskira stvarne efekte izloženosti čvrstim gorivima. Međutim, koristeći ponovljene mjerenja plućne funkcije tokom osam godina, utvrdili smo da funkcija pluća opada brže kod korisnika čvrstih goriva u poređenju sa ne-korisnicima, čak i kada se uzmu u obzir socioekonomski i stambeni faktori”, objasnila je dr Horsfal.
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da su deca, čija pluća se još razvijaju i starije osobe, koje već mogu da imaju smanjeni kapacitet disanja, posebno ugroženi.