Imate li kuna: Provjerili smo do kada ih možete zamijeniti u BiH i šta će prelazak Hrvatske na euro značiti za našu zemlju

Evo šta treba da uradite ako imate kune

07. decembar 2022, 5:55



Hrvatsku od uvođenja eura kao službene valute dijeli tek dvadesetak dana. Međutim neke promjene za građane stići će i i ranije. Na primjer, novi režim rada bankomata počinje 15. decembra.

I dok građani Hrvatske kune mogu zamijeniti za eure cijelu iduću godinu u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, a nakon godine dana, bez vremenskog ograničenja u HNB-u, interesovalo nas je do kada se kune mogu mijenjati u neke druge valute u Bosni i Hercegovini, ali i šta u ekonomskom smislu za našu zemlju znači prelazak Hrvatske na euro.

Datumi otkupa, prodaje i plaćanja u kunama se, kako smo saznali, razlikuju od banke do banke, ali će na kraju ove godine, bez obzira o kojoj je banci riječ, izvršiti automatska konverzija kuna u euro.

 iz kune u neki drugu valutu, banka to učiniti.  

Tako je u Atos banci 30.11.2022. godine obustavljen otkup i prodaja u kunama na šalterima banke u gotovom novcu. Međutim, ova banka će vršiti prijem naloga za plaćanje prema inostranstvu u kunama  do 29.12.2022. godine, dok do 30.12. 2022. godine svi koji imaju sredstva u kunama, ista mogu konvertovati u valutu prema sopstvenom izbor, a ukoliko to ne učine u predviđenom roku banka će zatečena sredstva automatski konvertovati u valutu euro.

I ASA banka je 30.11.2022. godine obustavlja kupoprodaju kuna, dok se sva bezgotovinska plaćanja i konverzije u/iz kuna mogu vršiti u poslovnicama banke i putem digitalnog bankarstva do 28.12.2022., stim da će 01.01.2023. godine, ova banka izvršiti automatsku konverziju depozita klijenata iz kune u euro, bez naplate naknade za konverziju.

IZ BBI banke kažu da se u njihovoj banci, najkasnije do 29.12.2022. može izvršiti konverzija kune u neku drugu valutu. Konverziju do ovog datuma možete izvršiti i online, a ako se to ne učini banka će sva sredstva na računima klijenata u kunama automatski konvertovati u euro.

Sparkasse Bank svojim klijentima omogućiti otkup kuna do 16.12.2022., a nakon tog datuma otkup kuna će raditi po principu inkaso, što znači da će klijenti banke imati tri mogućnosti: nevažeće novčanice zamijeniti uz proviziju od 5% i standardnu naknadu za konverziju; sva bezgotovinska plaćanja i konverzije u/iz kune će se moći vršiti u poslovnicama i putem elektronskog bankarstva do 25.12.2022. godine;  klijentima koji na računu imaju sredstva u kunama  banka će 30.12.2022. godine izvršiti automatsku konverziju u euro.

Šta će prelazak Hrvatske na euro značiti za BIH

Obzirom da se prelazak susjedne Hrvatske I našeg značajnog vanjskotrgovinskog patnera dešava u vrijeme visoke inflacije, rasta kamatnih stopa i geopolitičke krize, interesovalo nas je šta možemo očekivati u ekonomskom smislu.

Ovo pitanje smo postavili Milošu Grujiću, doktoru ekonomskih nauka i direktoru PREF-a.

Grujić za BUKU kaže da za početak treba istaći da će građani Hrvatske imati veliku korist jer pristupanje euru znači pristupanje snažnom mehanizmu koji zemlji smanjuje rizik od šokova i neizvjesnosti. To je pokazatelj stabilnosti ekonomskog sistema Hrvatske i nastavak nastojanja da se još više integrišu u tokove u Evropi.

U samoj BiH dodaje, ne treba očekivati bilo kakve šokovi koji bi trebali zabrinutui javnost.

Za građane i privredu Hrvatske i BiH najveća korist proizlazi iz ukidanja valutnog rizika. Prvi efekat ove promjene je činjenica da će biti manji devizini rizik i biće veća predvidivost promjene cijena. Štaviše, imajući u vidu trenutni režim valutnog odbora u BiH devizni rizik će biti eliminisan. Neće više biti troškova konverzije. Kao posljedica, uštediće se određen iznos koji će ostajati građanima i privrednicima. Međutim, devizni rizik u poslovanju s Hrvatskom i do sada nije bio visok. Kurs kune nije značajno varirao u odnosu na evro. Osim toga, doći će i do smanjenje regulatornog troška praćenja kontrole kune. Uvođenje evra u Hrvatsku ne znači da kamatne stope u Hrvatskoj neće rasti nego da će rasti mnogo manje nego što bi rasle da se ne uvodi evro. Aktuelna situacija potvrđuje da ako dođe do rasta kamatnih stopa na svjetskom i evropskom nivou, taj rast će u Hrvatskoj biti manji kada imaju evro”, pojašnjava Grujić napominjući da najvažnije pitanje predstavlja efekat koji ulazak Hrvatske u evrozonu može imati na obim vanjskotrgovinske razmjene sa BiH, obzirom da je riječ o našem značajnom vanjskotrgovinskom partneru.

Ako poskupe proizvodi i usluge koje uvozimo iz Hrvatske, kaže naš sagovornik, a među kojima ima dosta i osnovnih životnih namirnica, to bi predstavljalo novi inflatorni šok i za naše građane i za preduzeća. S druge strane, pojašnjava, pod pretpostavkom poskupljenja hrvatske robe, proizvodi iz BiH bi, zbog cjenovne konkurentnosti, mogli postati prihvatljiviji i traženiji na tržistu Hrvatske. Takav scenario bi se, ističe Grujić, mogao čak i pozitivno odraziti na ekonomiju i obim izvoza BiH. Međutim napominje i da iskustva drugih zemalja pokazuju da su to kratkoročne promjene i da tržište brzo prilagođava i izjednačava cijene.

“Uvođenje eura predstavlja potpunu integraciju hrvatske ekonomije u EU ekonomski prostor. U teoriji, za nekoliko godina, to može biti interesatna promjena za BiH. Hrvatske kompanije bi, pod uslovom da ne povećavaju kapacitete, mogle da pokušaju da povećaju prodaju na tržištima EU. Da nastavimo taj misaoni eksperiment, zaključili bismo da se može očekivati da se neke kompanije iz Hrvatske nađu i u Bosni i Hercegovini. Kompanije iz Hrvatske bi imale interes da osnivaju svoje kompanije i da se udružuju s već postojećim jer nemaju valutni rzik, mogu da dobiju povoljnije kreditne uslove a imaju i povoljnije poreze - konkretno, niži je porez na dobit i niža je stopa PDV-a. U tom scenariju BiH će profitirati jer će porezi i doprinosi biti uplaćeni u BiH. Na još duži rok, kada bi BiH ušla u Evropsku uniju, za nas bi još lakše bilo uvođenje evra zato što je naša konvertibilna marka vezana za evro”, mišljenja je Grujić.