Hrvatsku od uvođenja eura kao službene valute dijeli tek
dvadesetak dana. Međutim neke promjene za građane stići će i i ranije.
Na primjer, novi režim rada bankomata počinje 15. decembra.
I dok građani Hrvatske kune mogu zamijeniti za eure cijelu
iduću godinu u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte, a nakon godine dana,
bez vremenskog ograničenja u HNB-u, interesovalo nas je do kada se kune mogu
mijenjati u neke druge valute u Bosni i Hercegovini, ali i šta u ekonomskom smislu
za našu zemlju znači prelazak Hrvatske na euro.
Datumi otkupa, prodaje i plaćanja u kunama se, kako smo
saznali, razlikuju od banke do banke, ali će na kraju ove godine, bez obzira o
kojoj je banci riječ, izvršiti automatska konverzija kuna u euro.
iz kune u neki drugu
valutu, banka to učiniti.
Tako je u Atos banci
30.11.2022. godine obustavljen otkup i prodaja u kunama na šalterima banke u
gotovom novcu. Međutim, ova banka će vršiti prijem naloga za plaćanje prema
inostranstvu u kunama do 29.12.2022.
godine, dok do 30.12. 2022. godine svi koji imaju sredstva u kunama, ista mogu konvertovati
u valutu prema sopstvenom izbor, a ukoliko to ne učine u predviđenom roku banka
će zatečena sredstva automatski konvertovati u valutu euro.
I ASA banka je 30.11.2022.
godine obustavlja kupoprodaju kuna, dok se sva bezgotovinska plaćanja i
konverzije u/iz kuna mogu vršiti u poslovnicama banke i putem digitalnog
bankarstva do 28.12.2022., stim da će 01.01.2023. godine, ova banka izvršiti
automatsku konverziju depozita klijenata iz kune u euro, bez naplate naknade za
konverziju.
IZ BBI banke kažu
da se u njihovoj banci, najkasnije do 29.12.2022. može izvršiti konverzija kune
u neku drugu valutu. Konverziju do ovog datuma možete izvršiti i online, a ako
se to ne učini banka će sva sredstva na računima klijenata u kunama automatski
konvertovati u euro.
Sparkasse Bank svojim
klijentima omogućiti otkup kuna do 16.12.2022., a nakon tog datuma otkup kuna
će raditi po principu inkaso, što znači da će klijenti banke imati tri
mogućnosti: nevažeće novčanice zamijeniti uz proviziju od 5% i standardnu
naknadu za konverziju; sva bezgotovinska plaćanja i konverzije u/iz kune će se
moći vršiti u poslovnicama i putem elektronskog bankarstva do 25.12.2022.
godine; klijentima koji na računu imaju
sredstva u kunama banka će 30.12.2022.
godine izvršiti automatsku konverziju u euro.
Šta će prelazak Hrvatske
na euro značiti za BIH
Obzirom da se prelazak susjedne Hrvatske I našeg značajnog
vanjskotrgovinskog patnera dešava u vrijeme visoke inflacije, rasta kamatnih
stopa i geopolitičke krize, interesovalo nas je šta možemo očekivati u
ekonomskom smislu.
Ovo pitanje smo postavili
Milošu Grujiću, doktoru ekonomskih nauka i direktoru PREF-a.
Grujić za BUKU kaže da za početak treba
istaći da će građani Hrvatske imati veliku korist jer pristupanje euru znači
pristupanje snažnom mehanizmu koji zemlji smanjuje rizik od šokova i
neizvjesnosti. To je pokazatelj stabilnosti ekonomskog sistema Hrvatske i
nastavak nastojanja da se još više integrišu u tokove u Evropi.
U samoj BiH dodaje, ne treba očekivati bilo
kakve šokovi koji bi trebali zabrinutui javnost.
“Za
građane i privredu Hrvatske i BiH najveća korist proizlazi iz ukidanja valutnog
rizika. Prvi efekat ove promjene je činjenica da će biti manji devizini
rizik i biće veća predvidivost promjene cijena. Štaviše, imajući u vidu
trenutni režim valutnog odbora u BiH devizni rizik će biti eliminisan. Neće
više biti troškova konverzije. Kao
posljedica, uštediće se određen iznos koji će ostajati građanima i
privrednicima. Međutim, devizni rizik u poslovanju s Hrvatskom i do sada
nije bio visok. Kurs kune nije značajno varirao u odnosu na evro. Osim toga, doći će i do smanjenje
regulatornog troška praćenja kontrole kune. Uvođenje evra u Hrvatsku ne znači
da kamatne stope u Hrvatskoj neće rasti nego da će rasti mnogo manje nego što
bi rasle da se ne uvodi evro. Aktuelna situacija potvrđuje da ako dođe do
rasta kamatnih stopa na svjetskom i evropskom nivou, taj rast će u Hrvatskoj
biti manji kada imaju evro”, pojašnjava Grujić napominjući da najvažnije
pitanje predstavlja efekat koji ulazak Hrvatske u evrozonu može imati na obim
vanjskotrgovinske razmjene sa BiH, obzirom da je riječ o našem značajnom
vanjskotrgovinskom partneru.
Ako poskupe proizvodi i usluge koje uvozimo iz Hrvatske, kaže
naš sagovornik, a među kojima ima dosta i osnovnih životnih namirnica, to bi
predstavljalo novi inflatorni šok i za naše građane i za preduzeća. S druge strane, pojašnjava, pod pretpostavkom poskupljenja hrvatske
robe, proizvodi iz BiH bi, zbog cjenovne konkurentnosti, mogli postati
prihvatljiviji i traženiji na tržistu Hrvatske. Takav scenario bi se, ističe Grujić,
mogao čak i pozitivno odraziti na
ekonomiju i obim izvoza BiH. Međutim napominje i da iskustva drugih zemalja
pokazuju da su to kratkoročne promjene i da tržište brzo prilagođava i
izjednačava cijene.
“Uvođenje eura predstavlja potpunu
integraciju hrvatske ekonomije u EU ekonomski prostor. U teoriji, za nekoliko godina, to može biti interesatna promjena za
BiH. Hrvatske kompanije bi, pod uslovom da ne povećavaju kapacitete, mogle
da pokušaju da povećaju prodaju na tržištima EU. Da nastavimo taj misaoni eksperiment, zaključili bismo da se može
očekivati da se neke kompanije iz Hrvatske nađu i u Bosni i Hercegovini.
Kompanije iz Hrvatske bi imale interes da osnivaju svoje kompanije i da se
udružuju s već postojećim jer nemaju valutni rzik, mogu da dobiju povoljnije
kreditne uslove a imaju i povoljnije poreze – konkretno, niži je porez na dobit
i niža je stopa PDV-a. U tom scenariju
BiH će profitirati jer će porezi i doprinosi biti uplaćeni u BiH. Na još duži
rok, kada bi BiH ušla u Evropsku uniju, za nas bi još lakše bilo uvođenje evra
zato što je naša konvertibilna marka vezana za evro”, mišljenja je Grujić.