Vlasti u Bosni i Hercegovini prethodnih godina su veoma malo
učinile da ovu zemlju integrišu u evropsku porodicu, pa je tako Evropska unija
s vremena na vrijeme i smanjivala očekivanja od domaćih političara koji nikada
nisu djelima pokazali da im je stalo do članstva u Evropskoj uniji.
Istina, 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije ostaje
nešto što će vlasti ove zemlje morati ispuniti na putu ka EU, ali za onaj prvi
korak, za otvaranje pristupnih pregovora, kriteriji su smanjeni. Toliko smanjeni
da se mogu ispuniti za jedan dan, ukoliko se želi, naravno.
Da bi Bosna i Hercegovina mogla u martu očekivati otvaranje
pristupnih pregovara s Evropskom unijom, od državne vlasti se očekuje usvajanje
tri zakona i otvaranje pregovora s FRONTEX-om.
Pregovori s FRONTEX-om su nedavno otvoreni, a usvojen je i
Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Ostala su još dva zakona da se usvoje do kraja februara, kako bi BiH zadržala
nadu da će joj Evropska unija ukazati povjerenje. Radi se o zakonu o sudovima
BiH i zakonu o sprečavanju sukoba interesa.
Kraj februara se bliži, a zakoni se još usaglašavaju
Da li će ova dva zakona biti usvojena saznat ćemo uskoro, a
vrijedi napomenuti da se posljednjih dana održavaju sastanci radnih grupa koje
usaglašavaju dva preostala zakona. U radnim grupama su parlamentarci iz
stranaka trojke, HDZ-a i SNSD-a.
Koliko nam je potreban novi i kvalitetniji zakon o
sprečavanju sukoba interesa možda je i najbolje pokazala posljednja sjednica Komisije
za odlučivanje o sukobu interesa.
Naime, ovo tijelo se sastalo prvi put nakon godinu dana, a
nije se sastajalo zbog političkih blokada, odnosno zbog nedostatka kvoruma na
sjednicama.
Zbog utvrđenog sukoba interesa novčano su kažnjeni zastupnik
SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Obren Petrović,
zamjenica direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH Irena Šiško
i generalni direktor Regulatorne agencije za komunikacije Draško Milinović.
Njima će od plaće biti odbijeno deset posto, i to Petroviću mjesec dana, a
Šiško i Milinoviću šest mjeseci.
U nacrtu
odluka je za Šiško bilo predloženo odbijanje 20 posto od plaće na šest mjeseci,
a za Milinovića odbijanje čak 50 posto plaće, također na period od šest
mjeseci, no kazne su drastično umanjene.
Šiško je
zamjenica direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja, a njen suprug je
bio direktor privatne firme iz Livna koja je sklapala ugovore ili poslovala sa
institucijama koje se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 5.000 KM.
Zakonom nije dozvoljeno sklapanje ugovora koji imaju vrijednost veću od 5.000
KM.
Milinović je
generalni direktor RAK-a, a bio je i ovlašteno lice Teniskog saveza RS-a koji
se finansirao iz budžeta i to 2020. godine u iznosu od 324.000 KM, 2022. godine
tri miliona KM, a 2023. čak 12,5 miliona KM.
Petrović je
kažnjen oduzimanjem deset posto od jedne plaće jer je njegov sin bio v.d.
direktora Vodovoda Doboj, a obrazloženje zašto je ovako mala kazna bilo je da
je njegov sin mjesec nakon što je pokrenut postupak pred komisijom tražio
razrješenje.
Obustavljen
postupak protiv Nikšića
Komisija je
odlučila obustaviti postupke protiv Nermina Nikšića, bivšeg državnog zastupnika
SDP-a i aktuelnog premijera FBiH, protiv Sanjina Kodrića, bivšeg člana Upravnog
odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH, te protiv Mirele Pelidije,
člana Žalbenog vijeća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Kazne su bile
predložene samo za Pelidiju jer Nikšić i Kodrić više nisu u mandatu u državnim
institucijama pa ih se ne može novčano sankcionirati.
Komisija za
odlučivanje o sukobu interesa pokrenula je postupak protiv Dragana Bogdanića, koji je u prošlom
sazivu bio državni zastupnik SNSD-a, a u isto vrijeme bio suvlasnik i direktor
banje Vrućice Teslić. Ako mu bude utvrđen sukob interesa, ni on neće moći biti
kažnjen jer više nije zastupnik u Parlamentu BiH.
Pokrenut je
postupak i protiv v.d. generalnog direktora BH Telecoma Amela Kovačevića.
Naime, on je do imenovanja bio savjetnik ministra vanjskih poslova BiH Elmedina
Konakovića, a zakon nalaže da mora proći šest mjeseci od prestanka funkcije
savjetnika do imenovanja na direktorsku poziciju u javno preduzeće.
Postupak je
pokrenut i protiv ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića,
jer je ujedno osnivač i vlasnik preduzeća Nam iz Tuzle koje je u prošloj godini
sklapalo ugovore i poslovalo s institucijama koje se finansiraju iz budžeta u
iznosu većem od 5.000 KM.
Pred članovima
Komisije bila je i prijava Transparency International BiH koju su podnijeli još
2022. godine protiv Milorada Dodika, kao tadašnjeg člana Predsjedništva
BiH, zbog poslovanja firmi njegove djece. Odlučeno je da se za iduću sjednicu
Komisije za odlučivanje o sukobu interesa pripremi ovaj predmet.
Član Komisije,
ujedno i delegat u Domu naroda PSBiH, Ilija Cvitanović nakon sjednice je
kazao kako je poenta aktuelnog Zakona o sukobu interesa apsurd.
“Jedna potpuno
šizofrena situacija, dakle utvrdite nekome sukob interesa i taj čovjek se
potpuno normalno dalje ponaša, nema nikakve sankcije, konkurentan je za svako
radno mjesto, za sve pozicije”, istakao je Cvitanović.
No, upravo ovo
je ono što dobijete kada se pomiješa nedorečen Zakon i Komisija za odlučivanje
o sukobu interesa. Naime, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa se sastoji
od šest državnih parlamentaraca i tri člana rukovodstva Agencije za prevenciju
korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK). Parlamentarci uglavnom
u svojim odlukama traže alibi za političke partnere koji se nađu u sukobu
interesa.
Dovoljno je
samo blokirati rad Komisije
Ivana
Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH, kaže da je
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa mogla uraditi puno više.
“Svakako da su
mogli učiniti više da se Komisija redovno sastaje. Sada smo imali situaciju da
se nakupio veliki broj predmeta, za koje smo podnosili prijave još prije dvije
godine, kao što je slučaj Milorada Dodika, a još nisu donese ni odluke o
pokretanju postupka, što znači da se u tom segmentu moglo učiniti puno
više. Sada su tu tek pokrenuti postupci
za neke druge slučajeve koji odavno čekaju, a dobili smo tek nekoliko odluka o
utvrđivanju sukob interesa i izricanju sankcija gdje se također već jako dugo čeka
i gdje te osobe više nisu na tim funkcijama pa se u velikom dijeli i ne mogu ni
izreći sankcije. Ovo više nema veze sa samim zakonom i time kako je on
formulisan, već ima veze sa blokadom rada Komisije, koja se tek prvi put
sastala u ovom mandatu”, ističe za Buku Korajlić.
Komisija je
pred sobom imala brojne predmete u kojima se tretirao sukob interesa
zvaničnika, ali koji danas više nisu na funkcijama na kojima su bili u momentu
kada je protiv njih podnesena prijava, pa zbog toga nisu ni izrečene sankcije u
mnogim slučajevima.
“To je sada
već pitanje zakona i tumačenja zakona. Ti predmeti nisu zastarjeli, s obzirom
na to da Zakon propisuje dosta duge rokove i za podnošenje prijave i za
pokretanje postupka nakon što se desi situacija sukoba interesa. Međutim, pošto
se sankcije novčane odnose na skidanje određenog postotka od plate, Komisija to
tumači na način da ne može izreći sankciju ako ta osoba više ne dobija platu na
onoj poziciji na kojoj je bila kada je bila u sukobu interesa, što je u praksi
poprilično apsurdno, jer su osobe kojima je utvrđen sukob interesa uglavnom i
dalje javni funkcioneri, samo na drugim pozicijama. Zapravo, potrebno je samo
da dovoljno dugo čekate, bez obzira da li sve vrijeme bili u situaciji sukoba
interesa, i koliko dugo bili u situaciji u kojoj kršite zakon, samo je bitno da
dovoljno dugo čekate i nećete imati nikakve posljedice, pa čak ni tu malu
novčanu kaznu koja je predviđena zakonom”, govori Korajlić.
Jedan od
ovakvih primjera je i sukob interesa u kojem se našao Nermin Nikšić, a protiv
kojeg je prijavu podnio upravo TIBiH, za vrijeme dok je bio zastupnik u
Parlamentu BiH.
“Upravo zato
mu nije izrečena sankcija. Iako se u raspravi Komisija osvrnula na to da se
situacija za koju je prijavljen jeste sukob interesa, ali pošto on više nije na
toj poziciji, oni njemu ne mogu izreći sankcije. Ovo nije prvi takav slučaj,
većina ih na isti način završi, gdje se konstatuje da to, zapravo, jeste bila
situacija sukoba interesa, ali da se više ne može izreći sankcija. A, do koga
je što se toj osobi nije utvrdio sukob interesa dok je bila na toj poziciji?
Pa, isključivo do Komisije koja se ne sastaje i koja donosi odluke tri godine
nakon što se nešto desi”, jasna je direktorica TIBiH.
HDZ
insistira na etničkom načinu donošenja odluka
Zbog
navedenog, javnost očekuje da u novom Zakonu o sukobu interesa budu
kvalitetnije definisane određene stvari.
“Pitanje je
kako će se u novom zakonu koncipirati komisija za odlučivanje o sukobu
interesa, odnosno hoće li joj se dati dovoljno nezavisnosti i da li će se opet
ostaviti mehanizmi za blokadu njenog rada. Mi smo već ranije vidjeli da
pojedine političke stranke, proje svih HDZ, insistiraju na etničkom načinu
donošenja odluka i sastavu komisije, što podrazumijeva da se opet može desiti
da se ovaj mehanizam zloupotrijebi da bi se blokiralo donošenje odluka. Dakle,
već tu vidite da je cilj da se ponovo omogući potpuna kontrola nad njenim radom
kroz zloupotrebu ovih mehanizama, a sve pozivajući se na nekakve nacionalne
interese i zastupljenost naroda, a da se, ustvari, opet može desiti da se
ostave mehanizmi blokade u smislu glasanja unutar komisije. Tu se može desiti
da iako dobijemo zakon koji ima bolje odredbe za sprečavanje sukoba interesa,
širi opseg situacija koje se smatraju sukobom interesa, srodnika, nespojivih
funkcija, dakle da dobijemo idealan zakon u drugim segmentima, ako se ne
uspostave osnove za nezavisnost rada i efikasnost komisije, sve ostalo može
pasti u vodu”, objašnjava Korajlić.
Entitetski
zakoni još važniji
Pored obaveze
donošenja novog državnog zakona o sukobu interesa, nikako ne smijemo zaboraviti
da istu obavezu imaju i entiteti. A to se upravo dešava, jer je federalna vlast
učinila sve da zaboravimo kako je formiranjem nove Vlade FBiH povučen iz
parlamentarne procedure Prijedlog zakona o sukobu interesa usklađen s evropskim
standardima i nikada više nije vraćen.
“Entitetski
zakoni se odnose na mnogo veći broj javnih funkcionera u odnosu na državni
zakon. Državni zakon se odnosi samo na nosioce funkcija u institucijama Bosne i
Hercegovine. Entitetski zakoni obuhvataju mnogo veći broj, posebno kada
govorimo o federalnom zakonu, koji se primjenjuje na entitetske, kantonalne i
opštinske funkcionere, a ne primjenjuje se više od deset godina. I to je nešto
na šta mi deset godina upozoravamo. Zakon postoji, ali nema ko da ga
primjenjuje. Bio je novi zakon upućen u proceduru 2022. godine, pa ga je nova
vlada povukla i nije ga vratila u proceduru. Mi smo se nekoliko puta obraćali
inicijativama Parlamentu i Vladi, rokovi su istekli za postupanje po
inicijativama, i dalje nemamo nikakav odgovor u kojoj je to fazi i zbog čega
Vlada čeka, osim nekakvih obrazloženja da se i dalje on usaglašava. Jedno od
obrazloženja je bilo da se čeka državni zakon, da bi se usvojio entitetski, što
apsolutno nije nikakvo opravdanje, imajući u vidu da je ovaj koji je bio u
proceduri pozitivno ocijenjen od svih relevantnih međunarodnih i lokalnih
aktera i da zaista zadovoljava osnovne uslove za sprečavanje sukoba interesa.
Međutim, vidimo da ni nove vlasti koje su došle na vlast pričom o borbi protiv
korupcije nemaju spremnost da to zaista i urade, jer se veliki broj članova
nove izvršne i zakonodavne vlasti nalazi u sukobu interesa”, naglašava
Korajlić.
Da je nova
federalna vlast zaista bila iskrena kada je najavljivala borbu protiv
korupcije, ne bi se desila nezakonita imenovanja direktora Autocesta FBiH i BH
Telecoma.
Kada je riječ
o Republici Srpskoj, Korajlić navodi da smo u ovom entitetu dobili nazadak
umjesto napretka.
“Prošle godine
smo imali mijenjanje zakona koje je išlo na relaksiranje odredbi i, zapravo, legalizaciju
sukoba interesa u velikom broju slučajeva gdje su javni funkcioneri na čelu
udruženja koja se finansiraju iz budžeta i više niko ne govori o tome da je
davno izdata preporuka za unapređenje Zakona o sukobu interesa Republike
Srpske, usklađivanje s ostalim nivoima,
jer imamo zakon, a praktično kao da ne postoji. I u ovom slučaju imamo
vrlo čudna tumačenja odredbi zakona, izbjegavanja da se utvrdi sukob interesa.
Imali smo primjere gdje smo i mi upućivali žalbe Komisiji za žalbe, pa ona
uporno vraća Komisiji za sukob interesa na ponovno provođenje postupka i da se
opet i u tim situacijama ne izriču nikakve sankcije koje su svakako zakonom
toliko niske da nikoga ne motivišu da poštuje zakon. Dakle, jeste dato kao
prioritet usvajanje državnog zakona, ali entitetski zakoni su još veći problem
i hitno ih treba unaprijediti i uspostaviti nezavisna tijela i tijela koja
imaju dovoljno kapaciteta da ih provode”, podvlači Korajlić konstatirajući da
samo Brčko distrikt ima adekvatan zakon.
Đorđe
Vučinić, poslanik stranke Za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS-a, kaže
kako je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa nakaradna.
“Dovoljno je
kada vidimo ko je na čelu te komisije, da znamo kakav je rad te komisije. S
druge strane, generalno je veliki problem u zakonu, zato što zakon ne
prepoznaje vršioce dužnosti tako da, ako je neko v.d. direktora nekog javnog
preduzeća i istovremeno, recimo, narodni poslanik on uopšte nije u sukobu
interesa. Također, i za one koji jesu u sukobu interesa, zakon se ne
primjenjuje nažalost. Danas tako imamo jedan mali klub u okviru vladajućih koji
sebe mogu smatrati nezadovoljnima jer osim poslaničkih nemaju drugih, dodatnih
funkcija”, naglašava za Buku Vučinić.
Ostale
duple funkcije
Poražavajućom
činjenicom smatra to što su sve komisije vezane za vlast i stranke.
“Od Centralne
izborne komisije BiH, pa do republičke, gradskih i općinskih izbornih komisija,
sve je vezano za vladajuću strukturu, pa čak i, nažalost, sudstvo i tužilaštvo.
Tako da, očekivati od Komisije za sukob interesa nešto suprotno je jedna velika
utopija. Vidjeli smo jedan pokušaj od Milorada Dodika na početku našeg mandata,
prije godinu, koji je rekao da neće više biti duplih funkcija. Vlado Đajić je
rekao ‘važi’ i ostale su duple funkcije. Naravno, znamo da je Vlado Đajić
direktor UKC Banja Luka i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. On je
bio samo jedan od predvodnika te struje koji neće sigurno dozvoliti do kraja
mandata da se nešto izmijeni po tom pitanju. Ne vidim volju vladajućih da
mijenjaju na bolje ni neke egzistencijalne stvari koje se tiču svakodnevnih
problema građana, a ne za te stvari koje se tiču njihovih džepova. To je suludo
i pomisliti da će oni mijenjati nešto u tom pravcu”, ogorčen je Vučinić.