Kada je visoki predstavnik u
Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH
kojima je trgovina mjestima u biračkim odborima postala kažnjiva mogla su se
uoči ovogodišnjih općih izbora očekivati dva scenarija. Prvi je bio da stranke
odustanu od trgovine mjestima u biračkim odborima, jer je to kršenje Izbornog
zakona i kazneno djelo. Drugi je da, ukoliko se, ipak, stranke ne odluče
poštovati Izborni zakon BiH, imamo brze
reakcije nadležnih institucija kada je riječ o kažnjavanju političkih
stranaka i kandidata koji učestvuju u ovim nezakonitim i nečasnim
radnjama.
Koje stranke su pokazale
svoje pravo lice?
Što se tiče prvog scenarija,
on se nije desio. Brojne stranke su pokazale svoje pravo lice i bez obzira što
je trgovina mjestima u biračkim odborima zakonski kažnjiva, stranke nisu
odustale od ovih radnji, koje nevladine organizacije koje se bave izbornim
procesom prijavljuju već godinama.
Kada je riječ o ovom drugom
scenariju, pitanje je koliko se reakcije nadležnih organa mogu nazvati
pravovremenim s obzirom da su do sada pred Apelacionim odjelom suda BiH
potvrđene sankcije tek u tri predmeta.
Naime, praksa je da Centralna
izborna komisija BiH odlučuje da li su pristigle prijave sadržavale kršenje
zakona, a potom izriče kazne. Nakon
toga, stranke imaju mogućnost da se žale Sudu BiH.
Ranije smo pisali o dvije
odluke CIK-a a koje je potvrdio i Sud Bosne i Hercegovine.
Prvom kaznom izrečenom od CIK-a BiH
obuhvaćene su stranke SDA i SNSD i one su zbog trgovine mjestima u biračkim
odborima kažnjene sa po 4.000 KM.
Prije nekoliko dana objavljeno je da
je Sud BiH donio još jednu odluku, a tiče se žalbe HDZ-a BiH.
Naime, Transparency International BiH
prijavio je političke subjekte HDZ BiH, Stranka za BiH, Narodna stranka radom
za boljitak, DEMOS, BPS – Sefer Halilović i NK Slavko Sekulić zbog zloupotrebe
prava na učešće u biračkom odboru u općinama Ključ, Glamoč, Tešanj i Doboj, jer
su uočili da se neke osobe predstavljaju u ime drugih političkih stranaka.
CIK je izrekao kaznu od 4.000 KM za
Koaliciju okupljenu oko HDZ-a BiH, te za Stranku za BiH jer su zloupotrijebili
zakonsko pravo učešća u biračkim odborima.
Žalbu na ovu odluku podnijela je
koalicija okupljena oko HDZ-a BiH, a Sud BiH je žalbu proglasio neosnovanom, te
je odluka CIK-a i u ovom predmetu postala pravosnažna.
Postoji i nekoliko predmeta u kojima
je CIK BiH odlučio da su prijave neosnovane protiv određenih stranaka ili
kandidata. Također, postoje i odluke u kojima je CIK kaznio određene političke
subjekte, ali se te političke stranke, prema zvaničnim podacima sa web stranice
CIK-a, nisu žalile Sudu BiH.
Na sjednici održanoj krajem novembra,
CIK je kaznio SDP BiH sa 4.000 KM, Narodnu stranku radom za boljitak sa 3.000
KM, politički subjekt BH Zeleni sa 4.000 KM,
politički subjekt Lijevo krilo sa 3.000 KM i BH Inicijativu Fuad
Kasumović sa 3.000 KM.
Naime, Koalicija Pod lupom je
prijavila više političkih stranaka za zloupotrebu prava na učešće u biračkim
odborima na način da je više političkih stranaka pogodovalo SDP-u, odnosno da
su članovi SDP-a predloženi u biračke odbore u ime drugih političkih
subjekata.
SDP je ovim činom pokazao da mu ništa
ne znače zakoni ove zemlje i da se po tom pitanju ne razlikuje od SNSD-a, HDZ-a
i SDA.
Poražavajuća je činjenica da je
jedino članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina problematizirala to što za ovakva
kršenja Izbornog zakona BiH Centralna izborna komisija izriče minimalne kazne.
“Generalno smatram da za ovako
ozbiljnu vrstu povrede, sankcije ni u kojem slučaju ne bi trebale biti na nivou
zakonskog minimuma, čak i ako je u pitanju prvi prekršaj. A mislim da smo neke
od ovih političkih subjekata po istom osnovu već sankcionisali”, konstatovala
je Bjelica-Prutina na sjednici CIK-a održanoj 29. novembra.
Sankcije za kršenja
izbornog procesa moraju biti uvijek najstrožije moguće
O minimalnim kaznama za trgovinu
mjestima u biračkim odborima i kršenje zakona, ranije je za Buku govorio i Dario
Jovanović, projekt menadžer Koalicije za slobodne i poštene izbore Pod lupom.
“Centralna izborna
komisija u tom prvom krugu kažnjavanja pribjegava najnižim sankcijama i mislim
da je to kardinalna greška. Dakle, sankcije za utvrđena kršenja izbornog procesa
moraju biti uvijek najstrožije moguće. Bez obzira da li je riječ o prvi put
načinjenim ili ponovljenim djelima. Naravno da 4.000 maraka se čini malo kao
sankcija za političkog subjekta, ali maksimalne sankcije su 30.000 maraka i to
je mogućnost da se izrekne samo jednom političkom subjektu, odnosno za samo
jedan slučaj trgovine mjestima u biračkim odborima. I sad zamislite da se
nekome dokaže 100 slučajeva i da se izreknu sankcije od po 30.000 KM. Dakle,
više ne bi pričali o simboličnom iznosu od 4.000, već o tri miliona maraka koje
bi sigurno bile odvraćajućeg karaktera za bilo koji politički subjekt da načini
nepravilnosti u bliskoj budućnosti”, jasan je bio Jovanović.
Dodao je kako je
generalni utisak da je CIK jedva čekao da ne izrekne sankcije političkim
subjektima.
“Centralna izborna
komisija je koristila bilo koji izgovor bilo kojeg političkog subjekta, bez valjanih čvrstih
dokaza, da ti ljudi jesu ili nisu iz redova njihovih političkih subjekata kako
bi jedva dočekala da ne izrekne sankcije. I to je nekako generalni utisak.
Jedino tamo gdje smo mi ponudili zaista neoborive dokaze i gdje političke
stranke nisu imale manevar da manipulišu, a u međuvremenu su možda i shvatile
kako da manipulišu i tim dijelom izbornog procesa, samo su tu sankcionisane.
Konkretno, mi smo dokazivali da su ljudi u članstvu jedne političke stranke, a
imenovani ispred druge. Da su bili u biračkim odborima za prošle izbore u ime
druge političke stranke, da su bili na listama političkih subjekata za
prethodni izborni ciklus, a sada su u ime drugih političkih subjekata. Da su
bili na funkcijama u stranci, što stoji na web-stranicama političkih stranaka.
I kada bi CIK u sklopu istrage pitao te političke subjekte, oni bi jednostavno
rekli da to nije tačno, da to nisu njihovi ljudi, bez obzira da li imali ikakav
valjani dokaz ili u potpunosti izmislili to samo da ne budu sankcionisani,
Centralna izborna komisija je to prihvatila. Suma sumarum, kultura
nekažnjavanja mora prestati kako bi iole vratili povjerenje građana u izborni
proces i kako bi ljudi koji su odgovorni dobili sankcije proporcionalne
učinjenim djelima, odnosno nedjelima”, kazao je Jovanović u intervjuu za
Buku.
Osveta CIK-u ili tajni pakt
Zanimljivo je da je
posljednjih dana iz SDP-a došla informacija o namjerama ove stranke da pokrene
smjenu članova Centralne izborne komisije.
“Od nove većine očekujemo podršku za
smjene članova Centralne izborne komisije BiH”, saopćeno je iz SDP-a za BHRT.
Podsjetimo, aktuelni članovi CIK-a do
sada su smetali samo SNSD-u i HDZ-u, a sada im se priključio i SDP.
Nameće se pitanje šta je motiv SDP-a
da krene u pohod na CIK. Da li ih je toliko pogodila kazna od 4.000 KM ili se
razlozi kriju u tajnim dogovorima SDP-a sa SNSD-om.
Irfan Čengić, zastupnik SDP-a u
Skupštini Kantona Sarajevo, ima potpuno drugačije mišljenje od vrha SDP-a.
“Kada je u pitanju zamjena CIK-a, ja
lično ne smatram da ima ikakve potrebe, iako CIK ne radi posao kako bi trebao
da radi. Ali, ne možete porediti ovaj sastav CIK-a sa onim prethodnim koji je
bio apsolutno politički motivisan i koji je radio protiv interesa države Bosne
i Hercegovine”, kazao je Čengić za O kanal.