Raketni napad Irana na Izrael uzrokovao je povećanje cijena nafte na američkoj burzi.
Iako naftni resursi na Bliskom istoku nisu zanemarivi, distributeri uvjeravaju kako razloga za zabrinutost nema. No, građane Bosne i Hercegovine u to je teško uvjeriti. Svaki rast cijena odrazi se i na naše tržište, posebno kada je u pitanju nafta, a onda uslijede i lančana poskupljenja.
Kao i do sada, posljedice ratnih sukoba prvo se odraze na tržište naftom i naftnim derivatima. Tako je bilo i na američkoj berzi, što je posljedica više straha investitora nego realne opasnosti od nestašice. Distributeri uvjeravaju: snabdijevanje ovim derivatom u Bosni i Hercegovini je nepromijenjeno.
“Imajući u vidu da je u zapadnoj hemisfer opala potrošnja nafte, da se vrši substitucija nafte kao karbonski štetnog energenta i da će aktivirati proizvodnja u Libiji, te da postoje velike količine ruske nafte koje ‘plutaji’ svjetskim tržištem manje ili više legalno – sukob ne bi trebao izazvati draštične promjene u cijenama. SAD imaju dnevnu proizvodnju nafte sa 13 miliona barela dnevno, što je što je oko 15-do 16 posto svjetske proizvodnje”, pojašnjava ekonomski analitičar Anto Domazet.
“U vrijeme rusko-ukrajinskog rata Rusija proizvodi 10 posto svjetskih količina, međutim, tamo su skoncentrirane zemlje OPECA, koje nisu iz istog regiona i učestvuju sa 40 posto količina. Prekjučer su burze završile na nekih minus 20 dolara, jučer na plus sedam dolara, danas nema velikih skokova, mislim na prerađenu naftu. Ono što se danas u Americi dešava vjerovatno je skok sirove nafte“, navodi Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnim derivatima u Federaciji BiH.
Iako nismo direktno trgovinski zavisni od bliskoistočnog tržišta, a i bh. ekonomija je manja u odnosu na druge države, nema razloga za pretjeranu zabrinutost. Bar ne u potpunosti.
“Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, to se može odraziti na rast cijene nafte i naftnih derivata s jedne strane, a s druge kroz pad ukupne privredne aktivnosti na evropskom tržištu kao najznačajnijem izvoznom tržištu Bosne i Hercegovine. To posljedično može utjecati na pad privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini i može doći do pada proizvodnje, povećanja nezaposlenosti i pada ukupne kupovne moći na bh. tržištu“, kaže Alem Merdić, docent na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici.
“S obzirom na to da se eurozona tek oporavlja od nedavnih šokova, a neke zemlje se bore sa neuobičajenim visokim nivoom duga, slabim privatnim investicijama i sporim oporavkom trgovine, poskupljenje nafte, odnosno više cijene energenata mogle bi samo pogoršati ekonomsku sliku“, navode iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Iako se više od polovine svjetskih naftnih rezervi nalazi na Bliskom istoku bar trenutno ne bi trebali uzrokovati poremećaje na tržištu. Dugoročno, svaki sukob prijetnja je globalnom ekonomskom rastu.