Sastanci na temu formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini su počeli. Svoj sastanak su održali i članovi Pokreta za državu koji djeluje u Republici Srpskoj. Analizirali su, kažu, izborne rezultate i dogovorili neke nove inicijative u političkom djelovanju. Ova grupacija je osvojila pet mandata u Narodnoj skupštini i najavili su osnivanje svog kluba. Nastojat će, navode, biti dio skupštinske većine.
Sarajevska čaršija kao izgovor
“Odazvaćemo se predsjedniku Republike Srpske na konsultacije za formiranje skupštinske većine. Pokušaćemo da budemo konstruktivni politički faktor na tržištu RS”, rekao je Vojin Mijatović, član Pokreta za državu i potpredsjednik SDP-a BiH.
Nakon sastanka obratio se novinarima i Edin Ramić, također član Pokreta za državu i potpredsjednik SDA.
“Ovdje postoji neka čudna situacija, da se ljudi rukovode time ko više u ovom trenutku mrzi Dodika. A onda zbog toga, što je ta opozicija neka druga strana, mi bi kao neke probosanske opcije trebali biti bliži opoziciji nego SNSD-u. Šta u konačnici mi imamo od toga? U čemu je neka suštinska razlika u odnosu prema Pokretu za državu, prema povratnicima, prema NATO putu, EU putu, zločinima, između PDP-a, SNSD-a, SDS-a ili bilo koje druge stranke. Kako ćemo mi odlučiti, donijet ćemo odluku u okviru razgovora koji slijede. Mi ne isključujemo mogućnost saradnje s bilo kim, u Narodnoj skupštini i na državnom nivou, ali nemamo nikakve zvanične odluke oko toga”, kazao je Ramić nakon pomenute sjednice.
Dodao je kako neće slušati “mišljenja sarajevske čaršije da neko ko da podršku SNSD-u nije upravu”.
Ovakav ton izlaganja Ramića ne liči ni na šta drugo osim na pripremanje terena za davanje podrške SNSD-u prilikom glasanja za delegate koji će popuniti klub Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Mnoge stvari iz izlaganja Ramića suštinski jesu tačne, no, kako je moguće da se Ramić prisjetio upravo momenata u kojima se može naći sličnost između SNSD-a i opozicije, a nijednog momenta se nije osvrnuo na ključne razlike.
Ključne razlike kojih smo više postajali svjesni u prethodnom mandatu upravo krivicom stranke iz koje Ramić dolazi. Naime, SDA je prije četiri godine prilikom odabira delegata za državni Dom naroda glasala za Dušanku Majkić iz SNSD-a, a ne za Mladena Ivanića iz PDP-a.
Ni tada nisu slušali “sarajevsku čaršiju” koja je upozoravala na pogubnost odluke da se SNSD-u isporuči kontrola nad gornjim domom državnog Parlamenta. Očigledno je da pojedini u SDA nisu pratili rad državnog Parlamenta. No, ukoliko sam Ramić i kolege iz Pokreta za državu nisu imali vremena za to, imaju mogućnost pitati Ramićeve kolege iz SDA, a koje su provele prethodne četiri godine u Parlamentu BiH.
Valjda će se neko u ovoj stranci naći dosljedan pa im objasniti da PDP i SNSD u Parlamentu BiH nisu bili isti.
Valjda neko u toj stranci ima hrabrosti progovoriti i reći činjenice. A činjenice su da su PDP i SDS u Zastupničkom domu Parlamenta BiH podržali brojne kvalitetne prijedloge zakona i inicijative, a da je iste obarao SNSD, isti onaj SNSD kojeg je SDA ojačao glasanjem za Majkićevu.
Ako su, ipak, u SDA doživjeli kolektivnu amneziju podsjetit ćemo ih na pogubnost njihove odluke od prije četiri godine.
U Zastupničkom domu PSBiH usvojeni su zakoni o sukobu interesa i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, između ostalog i glasovima PDP-a i SDS-a, ali su u Domu naroda zaustavljeni glasovima SNSD-a i HDZ-a.
Ovo su zakoni koji su dio 14 prioriteta Evropske komisije, na koje se vrlo često znaju pozivati predstavnici SDA.
Znali su čak javno i kritikovati SNSD zbog blokiranja procesa napredovanja BiH ka Evropskoj uniji, opet zaboravljajući da su im upravo oni isporučili mogućnost da blokiraju.
Zakoni koji su dio 14 prioriteta nisu jedini na kojim su različito glasali predstavnici SNSD-a s jedne i PDP-a i SDS-a s druge strane.
Tu su i zakoni iz oblasti ekonomije, odnosno poslovnog ambijenta. Tako su u Zastupničkom domu 2020. godine usvojene izmjene Zakona o PDV-u, koje bi privrednicima u BiH omogućile da PDV plaćaju na kraju mjeseca, a ne 10. u mjesecu. I ova inicijativa, koja je imala podršku svih poslodavaca u BiH, a koji su tvrdili da bi im ova mjera olakšala poslovanje, doživjela je neslavan kraj, kada su je zaustavili delegati SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda PSBiH. Za usvajanje ovog zakona u Zastupničkom domu glasali su i SDA i SDP i PDP i SDS.
Izabrati zavisnost ili slobodu
Ako su u SDA kojim slučajem zaboravili, podsjetit ćemo ih i na inicijativu iz 2019. godine, kada je u Zastupničkom domu postojalo raspoloženje da se usvoji izmjena Zakona o akcizama kojom bi se pet posto od akciza na duhan izdvajalo u entitetske fondove solidarnosti za liječenje teško oboljele djece. No, i ova inicijativa je u ovom mandatu naišla na kadrove SNSD-a i HDZ-a koji su i ovako važnu inicijativu blokirali.
Tu su i akcize na gorivo. Upravo zbog većine koju SNSD ima u Klubu Srba Doma naroda PSBiH građanima ove zemlje je razvlačena pamet više od pola godine, dok i zvanično SNSD nije stao u kraj ideji da se suspenduju akcize na gorivo na šest mjeseci.
Izmjene i ovog zakona, prošle su u Zastupničkom domu, između ostalog, glasovima PDP-a i SDS-a.
Vrijedi zaboravne napomenuti da su delegati SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda PSBiH odbili razmatrati po hitnoj i skraćenoj proceduri ukidanje povećanja plate od 500 KM parlamentarcima i ministrima, a koje je utvrđeno usvajanjem budžeta u junu ove godine.
Da rezimiramo. Tačno je da SNSD, PDP i SDS razmišljaju isto oko mnogih pitanja. No, ključna je stvar što ne razmišljaju isto oko svih pitanja. Ne razmišljaju isto oko ekonomskih, zdravstvenih, i pitanja bitnih za život građana.
Ako su u SDA, SDP-u, ili Pokretu za državu spremni da građane Bosne i Hercegovine i naredne četiri godine stave u poziciju da zavise od volje četiri delegata SNSD-a u Domu naroda PSBiH onda je vrijeme da se u ovim strankama dobro preispitaju.
Ako su u Pokretu za državu spremni državu prepustiti blokadama SNSD-a i u naredne četiri godine onda je vrijeme da razmisle dobro o nazivu svoje grupacije.
Jednom se može pogriješiti, ali ako grešku svjesno ponavljaš onda je to nešto drugo.