Sve je izvjesnije da će Bosna i Hercegovina naredne opšte izbore održati uz korištenje skenera za biometrijsku identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova. Iako nova tehnologija predstavlja veliki iskorak u modernizaciji izbornog procesa, brojni problemi iz pilot-projekta i dalje izazivaju sumnje da će izborni proces biti potpuno zaštićen od manipulacija.
Biometrija uz rupe u sistemu
Iako biometrijska identifikacija treba da eliminiše najčešće vrste prevara, pravilnik ostavlja mogućnost da birač koji ne može biti identificiran putem otiska prsta ipak glasa – nakon što predsjednik biračkog odbora ručno odobri glasanje.
Prema članu 11. Pravilnika, predsjednik biračkog odbora može putem PIN-a i Smart kartice dozvoliti glasanje biraču koji nije prošao biometrijsku autentifikaciju. Upravo ova odredba ostavlja prostor za zloupotrebe, naročito u sredinama gdje su ranije zabilježene manipulacije glasovima “mrtvih birača” ili glasanje u ime drugih osoba.
Pilot-projekat pokazao slabosti: 2,5% birača nije moglo dati otisak prsta
Izvještaj CIK-a nakon testiranja tehnologije na prošlim izborima otkrio je više zabrinjavajućih podataka:
- više od 2,5% birača nije moglo dati otisak prsta,
- uspješno je autentificirano tek nešto više od 94% birača,
- za 3,5% birača evidentirane su greške u identifikaciji.
U BiH, gdje se izbori često odlučuju u rasponu od samo nekoliko procenata, ovi podaci otvaraju realnu opasnost da više hiljada birača bude glasalo bez potpune biometrijske provjere.
Posmatrači su tokom pilot-projekta zabilježili i slučajeve glasanja u ime drugih birača, što je upravo praksa koju nova tehnologija treba da eliminiše.
CIK predlaže da se u budućnosti biometrijska identifikacija poveže sa skenerima glasačkih listića – tako da se u skener mogu ubaciti samo listići birača koji su uspješno identifikovani.
Prijenos rezultata – još jedna moguća slaba tačka
I dalje nije jasno da li će rezultati biti automatski prosljeđivani centralnom serveru ili će postojati prostor za manipulaciju između brojanja i slanja rezultata. CIK je potvrdio da će se zadržati i elektronsko i ručno brojanje.
Prema pravilima, postupak će teći ovako:
- skener automatski prebrojava glasove i šalje podatke,
- birački odbor potom obavlja ručno brojanje.
Ipak, nakon pilot-projekta CIK je preporučio razmatranje mogućnosti ukidanja ručnog brojanja, jer razlike između elektronskih i ručnih rezultata “nisu prelazile dva posto”.
Problemi sa opremom i nepripremljenost biračkih odbora
Tokom testiranja zabilježeni su i tehnički problemi: kvarovi uređaja, problemi pri unosu većeg broja listića odjednom i poteškoće u radu sa softverom. Ovi propusti mogli bi prerasti u ozbiljne probleme tokom opštih izbora, gdje se radi o hiljadama biračkih mjesta.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da najveći izazov predstavljaju birački odbori, koji su sastavljeni od predstavnika političkih stranaka. Bez profesionalne izborne administracije, tvrde, ni najnaprednija tehnologija neće ukloniti sve rizike manipulacije.
CIK: Sankcije postoje
Na konstatacije da izborne zloupotrebe često prolaze nekažnjeno, iz CIK-a odgovaraju da posljedice postoje:
“Nakon svakih izbora Centralna izborna komisija BiH novčano kazni i zabrani rad stotinama članova biračkih odbora na period od četiri godine”, naveli su.
Dodali su da će za sve potencijalne probleme biti pronađeno rješenje, kao što je, tvrde, bio slučaj i ranije.
Zaključak
Uvođenje skenera predstavlja važan iskorak, ali brojni rizici ostaju. Od tehničkih kvarova i slabosti biometrijske identifikacije, do mogućnosti manipulacije rezultata i neprofesionalizovanih biračkih odbora – jasno je da nove tehnologije neće same po sebi spriječiti izborne prevare.
Sve dok sistem ostavlja rupe koje se mogu iskoristiti, integritet izbora može biti ugrožen – čak i uz digitalizaciju izbornog procesa.