Uveliko je vidljiv rezultat dugogodišnjeg nemara, bespravne gradnje i ekološke neosviještenosti. Godinama se uništava veliki resurs Bosne i Hercegovine – voda.
Opuštanje uz žubor vode na Vrelu Bosne. Turisti nerijetko i piju ovu
vodu. Ona je pak bakteriološki neispravna. Sve zbog, kažu ekolozi,
masovne gradnje na planini Bjelašnici i Igmanu koje se nalaze iznad
Vrela Bosne. Otpadne vode uništavaju izvorišta širom države.
“To je van pameti, ništa drugo!”, “Mnogo štošta nama prijeti.
Svugdje se gradi nelegalno. Država takva, mi dozvolili. Šta očekivati?”, kazali su nam građani.
Mnogi su emotivno vezani za Vrelo Bosne. Zbog uspomena na
djetinjstvo, činjenica da je sada voda nečista, posebno pogađa Mladena
Jeličića-Troku.
“Sjećam se da su bile dvije kamene ploče i na njih legneš i
gurneš glavu skroz do ušiju u izvorište vode i gutaš tu vodu. Ta voda je
imala nevjerovatan ukus”, prisjetio se jugoslavenski i bosanskohercegovački zabavljač, voditelj i glumac Mladen Jeličić-Troko.
Sada su u ovoj vodi bakterije. Građani zabrinuti: Prijeti li Sarajevu opasnost od ostanka bez pitke vode?
“Sarajevu prijeti opasnost da ostane bez pitke vode. Problem
traje dvije decenije. Uzrok svega je građevinski lobi koji vlada
političkim elitama. Tako imamo situaciju da ko god je na vlasti isti
scenario se nastavlja”, mišljenja je Anes Podić iz Eko akcije.
Iz kantonalnog vodovoda smatraju da prostora za paniku nema. Voda na
Vrelu Bosne jeste nečista, ali ona u česmama ne završi kao takva,
poručuju.
“Znači vodovod zahvata 0,5% od ukupnih količina, dolazi sa
Vrela Bosne. Ta voda na izvorištu nije zdravstveno ispravna. Međutim
prije ulaska u sistem vodosnabdijevanja vrši se dezinfekcija vode”, naveo je Amel Salihagić iz Vodovoda i kanalizacije Kantona Sarajevo.
No, građani sve češće izbjegavaju piti vodu direktno iz česme.
“Češće kupujemo vodu. Otkako imamo bebu evo 18 mjeseci,
uvijek prokuhavamo vodu, ne znam zašto. Ne osjećam se ugodno da sa česme
pijemo”, kazala nam je jedna zabrinuta građanka.
S obzirom na bogatstvo pitke vode takve neugodnosti ne bi trebalo da
bude, ali zbog nemara nadležnih i masovne nelegalne gradnje strah je tu.
S druge strane i bh stanovnici tome doprinose bacanjem smeća. Dok
izostaje društveni pritisak na nadležne oni dobronamjerni često
pribjegavaju ironiji:
“Kako je divno putovati prema Travniku ideš i vidiš rijeka
Lašva, a okolo i sa jedne i sa druge strane kao zarići, ukrašeno, vise
najlon kese. Ljudi ukrasili. Zamisli zimi – nema zelenila, e onda oni
nabacaju kesa… osim toga to je transparentno, vidiš ko gdje kupuje i
šta. A ne kao na zapadu, sve sakrili smeće”, dodao je Mladen Jeličić-Troko.
Ukoliko se nastavi sa nelegalnom gradnjom koja ugrožava vodu za piće
građani će mnogo novca morati izdvajati za flaširanu vodu. U isto
vrijeme, upozoravaju ekolozi, milioni maraka morat će biti osigurani za
prečišćavanje trenutno izuzetno čiste vode.
N1