Pored političke uvezanosti dijela konzorcija – zanimljiv je poslovni trag koji ostavlja južnokorejska kompanija Miru System
Finasijske komplikacije oko nabavke novih tehnologija za izbore riješene su nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt naložio da se odmah prebaci novac CIK-u.
Jutros je nalog potpisao zamjenik ministra finansija Muhamed Hasanović, jer je SNSD-ov ministar Srđan Amidžić odbio to provesti.
No, rješavanje finansijskog problema nije otklonilo zabrinutosti po pitanju kompanija koje su se prijavile na tender težak 88 miliona KM.
Politička povezanost
Raport je već pisao o problematici odnosno određenim kompanijama koje su se prijavile tender. Ukazali smo na opasnost izvornog koda kojeg većina kompanija želi zadržati za sebe. Kako smo pisali, to otvara opasnost manipulacija izbornom voljom, pa je zbog toga važno da izvorni kod softvera i sistema izbornih tehnologija bude u vlasništvu CIK-a odnosno države BiH.
U drugom dijelu našeg svojevrsnog feljtona, pisali smo o kompaniji Smartmatic koja se povezivala sa sumnjivim izborima i koja je u sukobu s predsjednikom SAD Donaldom Trumpom.
U ovom djelu pozabavit ćemo se konzorcijem koji je dao najjeftiniju ponudu – onim koji čine Planet Soft Banja Luka, Katarina d.o.o. iz Mostara, i južnokorejska firma Miry Systems.
Ovaj konzorcij sastavljen je od kompanija koje imaju jaku političku povezanost i kompanije koja je u najmanju ruku kontroverzna kada su u pitanju raniji angažmani na izborima širom svijeta.
Krenimo redom.
Planet Soft vodi direktor Vedran Jarić.
Zanimljivo je da je ranije direktor u ovoj kompaniji bio Igor Radojičić, bivši SNSD-ov gradonačelnik Banje Luke danas jedan od šefova Pokreta Sigurna Srpska zajedno sa Draškom Stanivukovićem.
Radojičić i danas ima savjetnički angažman u ovoj kompaniji koja je redovan dobitnik javnih tendera koje raspisuje SNSD-ova Vlada RS. U političkim kuloarima se već dugo govori da su i Radojičić i Stanivuković igrači Milorada Dodika, a sama činjenica da Planet Soft redovni tenderdžija poslova Vlade RS ostavlja duboku sumnju u političku povezanost sa režimom SNSD-a.
Konzorcij je još zanimljiviji kada se pogleda druga kompanija – Katarina iz Mostara. Nju vodi Milenko Čović, rođak šefa HDZ-a Dragana Čovića. I ova kompanija, zanimljivo, dobiva fin broj poslova od državnih institucija – posebno tamo gdje HDZ odlučuje.
No, pored ove političke uvezanosti dijela konzorcija – zanimljiv je poslovni trag koji ostavlja južnokorejska kompanija Miru System.
Tender koji je raspisao CIK, što tvrde upućeni u proces, opisuje kombinaciju tehnologija koja podsjeća na sisteme korištene u zemljama sa ozbiljnim izbornim krizama, posebno one gdje je južnokorejska kompanija Miru Systems isporučivala skenere glasačkih listića.
Paljevine i pucnjave nakon izbora
Evo nekih čudnih skandala kojima su pisali svjetski mediji.
U junu 2018. godine izbio je veliki požar u najvećem skladištu glasačkih materijala u Bagdadu, u okrugu Al-Rusafa, samo nekoliko dana nakon što je irački parlament naložio ručno ponovno brojanje glasova sa parlamentarnih izbora održanih 12. maja, usred raširenih optužbi za prevaru povezanu s elektronskim mašinama za brojanje glasova koje su prvi put korištene — a koje je isporučila kompanija Miru Systems.
Požar je uništio jedno od četiri skladišta na toj lokaciji, u kojem su se nalazili izborni materijali, uključujući elektronske uređaje za brojanje glasova, iako su zvaničnici naveli da je većina glasačkih kutija spašena.
Premijer Haider al-Abadi nazvao je požar „zavjerom s ciljem nanošenja štete naciji i njenom demokratskom procesu“, dok je odlazeći predsjednik parlamenta Salim al-Jabouri — koji je izgubio svoj mandat — opisao incident kao „namjerni čin, planirani zločin usmjeren na prikrivanje slučajeva prevare i manipulacije glasovima“, piseo je Deutsche Welle.
Požar je dodatno zaoštrio već napetu postizbornu situaciju: iračka obavještajna služba zaključila je da su testiranja elektronskih glasačkih mašina kompanije Miru dala „različite i nedosljedne rezultate“, što je dodatno podstaklo optužbe za izbornu prevaru i zahtjeve za potpunim ručnim ponovnim brojanjem glasova.
Kritičari ponovnog brojanja, uključujući pristalice izbornog pobjednika Moqtade al-Sadra, optužili su protivnike da su organizirali požar kako bi ili iznudili nove izbore ili uništili dokaze o ubacivanju lažnih glasačkih listića.
Incident je postao žarišna tačka u raspravama o pouzdanosti i sigurnosti elektronske izborne tehnologije u Iraku, pri čemu su različite političke frakcije koristile taj događaj kako bi dovele u pitanje i integritet mašina i motive svojih rivala, naveo je CNN.
Iste godine sličan ‘incident’ desio se i u Kongu.
Dana 13. decembra 2018. godine ogroman požar zahvatio je skladište Izborne komisije u Kinshasi, glavnom gradu Demokratske Republike Kongo, uništivši približno 8.000 elektronskih glasačkih mašina i glasačkih kutija namijenjenih za korištenje u 19 od 24 izborna okruga grada, samo deset dana prije predsjedničkih izbora zakazanih za 23. decembar.
Riječ je o kontroverznim glasačkim mašinama nalik tabletima koje je isporučila kompanija Miru Systems, a koje su izazvale široke proteste i pravne izazove opozicionih političara zbog straha od nepouzdanosti, zavisnosti od električne energije u zemlji s čestim nestašicama struje te mogućnosti manipulacije, pisao je BBC.
Nacionalna izborna komisija (CENI) potvrdila je uništenje oko 70 do 80 posto mašina namijenjenih Kinshasi, ali je insistirala da će se glasanje održati prema planu preraspodjelom rezervnih uređaja iz drugih provincija.
Savjetnik predsjednika Josepha Kabile, Barnabé Kikaya Bin Karubi, za podmetanje požara optužio je „neprijatelje demokratije“ i „kriminalce“, dok su opozicioni kandidati Martin Fayulu i Félix Tshisekedi optužili državne sigurnosne snage za sabotažu s ciljem opravdavanja odgode izbora ili manipulacije ishodom.
CENI je pokrenuo istragu o uzroku požara, koji je izbio oko 2 sata ujutro u strogo čuvanoj četvrti Gombe, ali u napetoj predizbornoj atmosferi nijedan konačan nalaz nije javno potvrđen.
Incident je dodatno produbio nepovjerenje prema tehnologiji kompanije Miru, koju su već kritizirali Katolička crkva, Human Rights Watch i međunarodni posmatrači zbog tehničkih nedostataka i netransparentnosti, što je na kraju doprinijelo jednodnevnom nacionalnom odgađanju glasanja i dugotrajnim sporovima oko izbornih rezultata, naveo je BBC.
Portal Inquirer pisao je da su se incidenti desili i na Filipinima tokom izbora 2025. godine.
Izbori su obilježeni tehničkim kvarovima (čak je predsjednik Marcos morao dva puta ubacivati listić), nasiljem i uništavanjem materijala. Zabilježeni su incidenti sa oružjem, pucnjavama i hapšenjima zbog kupovine glasova.
Sve ovo nameće pitanje: kome je u interesu da izbornu volje kroje politički povezane kompanije zajedno sa onom koja je poznata po tome da izbori pod njenom kontrolom završe u paljevini i pucnjavama?