U prethodnim godinama svjedočili smo brojnim napadima na povratnike, ali nikada nije bilo adekvatnih kažnjavanja počinilaca. U jednom periodu prošle godine, napadi su bili toliko učestali da su državni parlamentarci odlučili održati hitnu sjednicu posvećenu isključivo napadima na povratnike.
Definisanje kategorije povratnika i kaznene mjere za napade
Rezultat takve sjednice bio je kreiranje radne grupe koja je trebala da predloži mjere za zaštitu i sigurnost povratničke populacije u Bosni i Hercegovini. Na čelu te radne grupe je Nihad Omerović, zastupnik NiP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. On je predložio izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se dodaje krivično djelo napad na povratnika, a izmjene ovog zakona bi se trebale naći na dnevnom redu današnje sjednice Zastupničkog doma PSBiH.
“Svjedoci smo koliko je kontinuirano napada na povratnike na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine, a naročito u istočnoj Bosni. Moje razmišljanje je bilo da je, pored niza ostalih zaključaka koje smo predložili Predstavničkom domu, najefektniji potez u smislu prevencije neželjenih događaja donošenje izmjena Krivičnog zakona BiH na način da se decidno definiše kategorija povratnika, odnosno ko može imati status povratnika. U drugom članu zakona su definisane oštrije kaznene mjere u smislu ugrožavanja lične i imovinske sigurnosti, a u trećem članu su posebno naglašene kaznene mjere i odredbe ukoliko se radi o organiziranom napadu na jednog ili više povratnika”, ističe za Buku Omerović.
Dodaje da je cilj bio da se posebno tretiraju dvije skupine – povratnici i oni koji čine nasilje i ugrožavaju sigurnost.
“Po mišljenju čitave radne grupe to je jedina mjera kojom se može zaustaviti ovako nepovoljan trend kada je u pitanju sigurnost povratnika. Imajući u vidu njihovo materijalno stanje i starosnu dob, oni su veoma često meta, kako pojedinaca tako i manje ili više brojnih kriminalnih skupina koje ih vide kao lak plijen”, govori državni zastupnik.
Tužilaštva nisu adekvatno procesuirala počinioce
Podvlači kako dosadašnji napadi na povratnike nisu adekvatno kažnjavani te da se takva praksa mora zaustaviti.
“Nadležna tužilaštva nisu na odgovarajući način procesuirala sva ona lica koja su ugrožavala povratnike, a i ona koja su procesuirana nisu na adekvatan način kažnjavana. Šta nam je dokaz? Dokaz nam je da imamo sve izraženije napade na povratnike. Dakle, samo oštrije kažnjavanje može pomoći. Za svakoga od nas je sigurnost broj jedan, a sve ostalo dođe poslije”, naglašava Omerović.
Napominje da se povratnici u BiH ne smiju tretirati kao građani drugog reda.
“Ovim izmjenama Krivičnog zakona BiH ne provodi se atak na bilo koji entitet, ili bilo koju etničku skupinu. Postoje samo povratnici, bilo koje etničke pripadnosti, i oni koji ugrožavaju njihovu sigurnost. Cilj izmjena ovog zakona je da se uspostavi odgovarajuće kažnjavanje. Onaj ko se usudi da u pijanom stanju svoje frustracije i negativnu energiju iživljava na povratnicima, da zna da će ga čekati zatvorska kazna u znatno većem vremenskom okviru”, riječi su Omerovića.
U Prijedlogu izmjena Krivičnog zakona BiH, između ostalog, stoji:
146a.
(1) Ko ugrozi sigurnost povratnika ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo povratnika ili na taj način izazove uznemirenje građana povratnika, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem povratnika, nasiljem prema povratniku, izazivanjem tuče ili naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava javni red i mir među povratnicima, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko učestvuje u grupi ljudi koja učini krivično djelo iz st. (1) i (2) ovog člana ili ako je krivičnim djelom iz st. ( l) i (2) ovog člana prouzrokovano teško poniženje više lica ili je neko lice lakše tjelesno povrijeđeno, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Pojedini zastupnici su iskazali cinizam
Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamenta BiH jednom je dala negativno mišljenje na ovaj prijedlog, ali Zastupnički dom nije prihvatio negativno mišljenje komisije.
“Svi članovi Ustavnopravne komisije koji su iz HDZ-a i SNSD-a su glasali protiv. Nikada kao zastupnik nisam dobio objašnjenje od kolega zbog čega njima smeta zaštita povratnika. Na tematskoj sjednici o povratnicima koja je održana prošle godine tolike suze su se lile, to je da se čovjek rasplače. Ja sam kolegama rekao da je na toj sjednici iskazan cinizam, da nema realne ljudske volje da se zaštite povratnici. Dakle, ne da im ne dajemo dodatnu podršku, već ljudima koji su se vratili na svoja prijeratna prebivališta ne želimo da obezbijedimo ni sigurnost. To me boli kao čovjeka”, kaže zastupnik u Parlamentu BiH.
Onaj koji se protivi zaštiti povratnika, smatra Omerović, svrstava se u one koji podstrekavaju na činjenje krivičnih djela.
“Ako imate instrumente u rukama, a ne koristite ih da zaštitite ugrožene skupine, ja imam pravo da mislim da je to na neki način podstrekavanje da se vrši intenzivnije nasilje i da se ide u pravcu etničkog čišćenja, bez obzira o kojem se dijelu teritorije radi. Takve činove rade najveće kukavice ovog društva”, ističe Omerović.
Zaštita povratnika je obaveza na putu ka EU
Svoje mišljenje na predložene izmjene zakona dala je i Direkcija za evropske integracije BiH.
“Kada je u pitanju položaj povratnika u Bosni i Hercegovini bitno je ukazati da je u Izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu istaknuto da su manjinski povratnici najčešće izloženi govoru mržnje i zločinu iz mržnje na nacionalnoj osnovi. Revidirana strategija iz 2010. za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma još nije u potpunosti provedena. Kako bi završila proces povratka i ispunila svoju obavezu da omogući implementaciju Aneksa VII, Bosna i Hercegovina treba osigurati punu saradnju između svih nivoa vlasti kako bi osigurala poštivanje prava povratnika i uskladila njihov pristup uslugama i resursima. Zatvaranje navedenog Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma je dio jednog od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji koji glasi:
,,Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma”, stoji, između ostalog, u mišljenju Direkcije za evropske integracije.